SLAVONSKI BROD - O selu Lovčić, mjestu koje je nekada zauzimalo stratešku poziciju između Slavonskog Broda i Požege, a danas je mala oaza mira i nedirnute prirode s četrdesetak kuća i jednako toliko stanovnika, u Muzeju brodskog Posavlja predstavljena je brošura "Selo Lovčić – od baštine do razvoja” i otvorena popratna izložba.
Brošura objedinjava tekstove stručnjaka koji su tijekom 2013. godine surađivali na projektu 'Osnaživanje lokalnog gospodarskog rasta sela Lovčić', koji je financiralo veleposlanstvo SAD-a, a voditeljica projekta Orlanda Obad, s Instituta za etnologiju i folkloristiku, kaže kako brošura naglašava razvojni aspekt, s četiri cilja:
- Riječ je o kulturnoj baštini, proizvodnji rukotvorina, obnovi kuća i rješavanju opskrbe pitkom vodom, jer istraživanja pokazuju da je opskrba tradicionalnim bunarima ekološki najprihvatljiviji i ekonomski najpovoljniji način, no dalje će se pokazati je li to moguće i kako urediti.
Unatoč brojnim preprekama, malobrojni mještani obožavaju svoj kraj i žele tu ostati.
- Čisto je, tiho i mirno - ističe predsjednik eko/etnoudruge Lovčić Stjepan Aladrović - No, treba ga oživjeti. - Oni su već prije osam godina krenuli s uređenjem sela ne bi li bilo privlačnije turistima.
A o važnosti kulturne baštine kao glavne prilike za razvoj turizma govori etnolog i muzeolog Grga Frangeš:
- Turizam se mora zanivati na autentičnoj podlozi, u modernoj turističkoj ponudi, naime, ne prodaje se usluga nego iskustvo koje će gost pamtiti i prepričavati.
Iskustva zasnovana na izvornoj povijesti i lokalnoj kulturi najbolje kotiraju kod posjetitelja, jer oni osjete originalnost, pogotovo u krajevima koje je konvencionalni razvoj ostavio po strani. Takvo je i selo Lovčić u brodskom Posavlju sigurno jedno od arheološki bogatijih krajeva, u kojem je crkvica sv. Martina - pravi biser, podsjeća arheolog i povjesničar Josip Lozuk. Riječ je o crkvici iz romaničkog razdoblja, rađenoj na antičkim temeljima, spomeniku nulte kategorije. Diljem Europe postoji dvjestotinjak, a u Hrvatskoj sedam mjesta na kojima se štuje tradicija sv. Martina, kojima će se odskora priključiti i jedno od najmanjih - Lovčić.
Grga Frangeš, etnolog i muzeolog: 'U modernoj turističkoj ponudi ne prodaje se usluga nego iskustvo koje će gost pamtiti i prepričavati'.
O životu sela kroz povijest svjedoči i arhitektura te nekadašnja tradicija (primjerice pazarište, gdje se nekada trgovalo), pa autori brošure, kao i mještani, vjeruju da je oživljavanje ovog pitoresknog mjesta moguće.
Za Lovčić je najvažnija činjenica što je smješten u prekrasnom krajoliku kojim je nekad hodio poznati biskup, sv. Martin, smatra pročelnica slavonskobrodskog konzervatorskog odjela Željka Perković. Iz rodne je Mađarske pohodio Hrvatsku i cijelu Europu da bi u Francuskoj završio kao crkveni velikodostojnik.
- A gdje god je bio, priča kaže, napravio je crkvicu pa je i lovčićka crkvica nastala na brežuljku, današnjem mjesnom groblju. Tu su zastajali hodočasnici, a najvjerojatnije i križari kada su išli u pohode - kaže Perković.
Glagoljski zapis na zidu
- Crkvica je zanimljiva i zbog ostataka fresaka koje su, na žalost, dosta uništene (i na kojima je sigurno bio prikaz sv. Martina na osebujan način), no najatraktivniji je nalaz glagoljice - jedini nađeni glagoljski zapis koji svjedoči o putu glagoljaša kroz ovo područje - naglasila je Antonija Zaradija Kiš.
Povezati "martinjska” mjesta
- Cilj nam je povezati mjesta koja imaju sv. Martina kao zaštitnika i oživjeti martinjsku tradiciju. A to obilježje je Stopa sv. Martina, skulptura koja se postavlja na značajno mjesto - kaže Zaradija Kiš, znanstvena savjetnica zagrebačkog Instituta za etnologiju i utemeljiteljica Kulturnog centra sv. Martin Hrvatska, koji je dio europskog centra. Ovoga ljeta, 4. srpnja, u crkvicu će Stopu postaviti članovi eko/etnoudruge Lovčić.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -