NOVA GRADIŠKA/POŽEGA - Anadolija po nekim svojim specifičnostima kao regija u Turskoj ima sličnu ulogu kao Slavonija u Hrvatskoj. Ona proizvodi jednu trećinu žita, jako je bogata šumama, ima neke elemente, geografske i statističke regije koji su slični Slavoniji. To ćemo pokušati pokazati u istraživanju koje ćemo provesti u iduće dvije godine – rekao je politolog, Šenol Selimović, na predavanju upriličenom u Županijskoj gospodarskoj komori, a koje je organizirao Institut za migracije i narodnosti.

Ronko: 'Odbio sam se ispričati, jer Požežani to nisu ni činili ni učinili. Naravno da sam iskazao duboku žalost za ono što se dogodilo našim sugrađanima židovske narodnosti.'

Istraživanjem će se ispitati utjecaj demografskog aspekta Slavonije na njezin ekonomski potencijalni rast, njezine kulturne strategije, brendiranje Slavonije i dr., rekao je Selimović i dodao kako su se takva istraživanja pokazala vrlo zanimljivima, jer su primjerice neke vrlo ukorijenjene tradicionalne vrijednosti koje su utemeljene čak na islamskoj vjeri zapravo u direktnoj mjeri s elementima ekonomskoga rasta., piše radiong.

– Na osnovu toga i mi možemo metodološki provjeriti koje su naše tradicionalne i kulturne vrijednosti koje nismo do sada iskoristili, a koje itekako mogu u današnjem globaliziranom svijetu biti uzrokom gospodarskog i ekonomskog rasta.

Institut za migracije i narodnosti čest je gost u Požegi, a prema riječima dr. sc Dragutina Babića, nesebičnu podršku u organizaciji svih aktivnosti Instituta u Požegi, pruža saborski zastupnik Zdravko Ronko kojem zahvaljujemo  što je stalno prisutan u našem radu, na našim predavanjima i simpozijima te izdavanju zbornika i što, kao naša logistika posebno u financijskom smislu daje stalnu i izdašnu nesebičnu podršku u organiziaciji svih tih naših aktivnosti.

Nakon predavanje prikazan je dokumentarni film "Jedna hrvatska priča" – film o Ivici Haasu, redatelja Jakova Sedlara. Priča je to, kako kaže i sam naslov filma, o Ivici Haasu Židovu iz Požege, kojemu su roditelji stradali u ratu, a kojega je spasila obitelj Taborski. Između ostalog Jakov Sedlar je dodao:

- Koliko netko voli svoj grad to se najbolje vidi u Požegi. Taj osjećaj za njegovu povijest i tradiciju posebno je izražen kod jednog Vašeg sugrađanina. Ako bi se ta ljubav prema svog gradu mogla mjeriti i usporediti sa zarazom onda bi se od Vašeg g. Ronka svi odmah i zarazili. Institut za migracije i narodnosti, naime, čest je gost u Požegi, a prema riječima dr. sc. Dragutina Babića, nesebičnu podršku u organizaciji svih aktivnosti Instituta u Požegi, pruža saborski zastupnik Zdravko Ronko kojem zahvaljujemo što je stalno prisutan u našem radu, na našim predavanjima i simpozijima te izdavanju zbornika i što, kao naša logistika posebno u financijskom smislu daje stalnu i izdašnu nesebičnu podršku u organiziaciji svih tih naših aktivnosti.

Skupu se obratio i saborski zastupnik Zdravko Ronko rekavši sljedeće:

- Neću govoriti striktno o Židovima u našem kraju, to su na najbolji način iznijeli prethodni govornici. Govorit ću o empatiji, suosjećanju, simpatiji, hrabrosti, nadi i ljubavi. Upravo me potakla rečenica g. Babića kako su Židovi bili izbjeglice – paralela bi to bila i sa današnjim izbjeglicama koje preplavljuju Hrvatsku. Evo upravo danas, u nizu svjetskih medija, objavljena je ispovjest jedne francuskinje koja je kao volonterka došla u Opatovac i koja je na svom blogu napisala – noćas sam vidjela pakao, padala je snažna kiša, a izbjeglice su samo nadirale, žene i djeca po onoj hladnoći mokra do gole kože, vidjela sam policajce kako plaču i presvlače tu djecu u toplu odjeću, vidjela sam ministra Ostojića kako plače . . .

Da i Židovi su izbjeglice, u ovom dokumentarcu čut ćete priču Ivice Haasa. U njoj nema mržnje, on govori jezikom razumijevanja, ljubavi i zahvalnosti jer nije mu oduzet život. Imao je godinu i pol kad u Požegu 12. travnja 1941. pristiže odnekud šef policije Milivoj Ašner, kad počinju i prva hapšenja. Dana 20.travnja popisuju se miješani brakovi, a već 30. travnja Židovima se oduzima državljanstvo, dok je 1.svibnja zapaljena sinagoga, sporadična hapšenja i deportiranja traju cijelo ljeto i jesen a 22.prosinca na židovski blagdan Dan stradanja dobivaju informacije da im više nema spasa.

Mandica i Emanuel Taborski nude obitelji Haas da prihvate malog Ivicu, a roditelji Zdenko i Ružica, kad već ne mogu spasiti sebe, prihvaćaju spas za Ivicu. U hladno zimsko Badnje večer '41. hapse i odvode iz Požege najveći broj židovskih žena i djece, prvo u logor Stara Gradiška, potom Đakovo i napokon Jasenovac gdje tragično i završavaju. Među njima je i Ružica.

Oca Zdenka i najveću skupinu Židova muškaraca odvode noću 29.,30. i 31. prosinca. I on svoj život skončava u Jasenovcu od bolesti i gladi. Zadnja hapšenja, kojima se usprotivilo oko 68 uglavnom Požežana, bila su 31.kolovoza '42.

Zašto Vam ovo govorim? Upravo zato što sam kao gradonačelnik 2003./2004. dao nalog da se uz stručnu pomoć Konzervatorskog odjela, kao zaštićeni objekt kulture, obnovi židovsko groblje i obilježi mjesto gdje je nekad bila sinagoga, upravo zato da iskažemo zahvalnost tim generacijama za sve što su dali i doprinijeli ovom Gradu, da snažno iskažemo civilizacijsku razinu kulture naših sugrađana i da skinemo stigmu zla koja nas je pratila kad je u pitanji jedno od najmračnijih doba naše povijesti.

Govorim Vam to zato što se 2005. opet pojavio na ovim našim prostorima Milivoj Ašner, a odmah po tom i Efraim Zuroff, lovac na te ostarjele nacističke zločine provodeći svoj program Posljednja šansa.
On je tada obišao brojne požeške instutucije pa tako i Grad Požegu gdje je od mene tražio da se ispričam u ime Požežana za zločine koji su učinjeni nad Židovima.

Upravo zato Vam to govorim, jer sam imajući u vidu Mandicu i Emanuela, pravednike među narodima kao i 68 onih Požežana koji su hapšeni '42. zbog suprostavljanja progonu Židova, odbio se ispričati, Požežani to nisu ni činili ni učinili. Nije mu bilo pravo, bio je jako ljut ali ispriku za ono što nije istina nije mogao dobio. Naravno da sam iskazao duboku žalost za ono što se dogodilo našim sugrađanima židovske narodnosti te da je u znak zahvalnosti i civilizacijske razine Požežana u tijeku obnova židovskog groblja i obilježavanje spomen pločom mjesta gdje je nekad stajala sinagogi - kazao je Ronko.

Film o Ivici Haasu možete pogledati na ovom linku :https://www.youtube.com/watch?v=pAs-sT_xAHg.