IAKO je to medijska rijetkost na prostorima Brodsko-posavske županije - jer hrvatsko pravosuđe i ovdje ima poseban društveni status - koncem rujna 2015., SBplus predstavio je pretendente na funkciju predsjednika Županijskog suda u Slavonskom Brodu: Predraga Dragičevića i Mirka Svirčevića s njihovim biografijama i programima.

Mada je nekima bila intrigantna već i sama činjenica da javno propitujemo kakvoću sudaca, nakon saznanja da su brodskom i zagrebačkom Državnom odvjetništvu, protiv obojice kandidata, podnesene kaznene prijave, postalo je nužno propitivanje nastaviti kako bismo javnosti pomogli što bliže do istine doći.

DORH je "na nadležno postupanje dostavio kaznenu prijavu Mate Vidovića... protiv suca Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Mirka Svirčevića, zbog prijavljenog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti...".

Tko, koga i zbog čega?

Brodski poduzetnik, Mato Vidović, 12. listopada 2015. godine, prijavio je suca Svirčevića "zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti - zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 337 KZ/97", jer je "utajio dokaze na sudu", dok je varaždinski poduzetnik, Anđelko Jagečić, 20. listopada 2015., prijavio suca Dragičevića "jer je, umjesto stvarnih počinitelja kaznenih djela oštećenja državnog proračuna, a to su sudski službenici, suci i predsjednici sudova, optužio tek građanina Dražena Krstanovića".

Iako ni u tome ništa neobično bilo ne bi - jer svatko, protiv svakoga, može podnijeti kaznenu prijavu - SBplus odlučio je malo zaviriti ispod površine i pokušati saznati: jesu li prijave podnesene zbog velike vjerojatnosti u počinjenje kaznenih djela, ili zbog podmetanja konkurenciji u popunjavanju tako prestižne društvene funkcije kao što je predsjednik Županijskog suda.

Dakle, želeći saznati jesu li te dvije kaznene prijave, ustvari, međusobna podmetanja protukandidata i/ili njihovih dužnika - koji bi im na taj način vraćali uslugu - malo smo istražili predmet. Mada smo, nakon uvida u određene dokumente, uočili niz interesantnih činjenica, ovdje donosimo tek neke.

Prihvaćena kaznena prijava protiv Mirka Svirčevića 

Mato Vidović je kaznenu prijavu protiv Mirka Svirčevića podnio jer je on osobno "svjesno zatajio i prikrio izvornike isprava" te na taj način Županijskom državnom odvjetniku Stjepanu Haramusteku omogućio optužnicu utemeljiti na nevjerodostojnom dokumentu, a primarno "temeljem tog nevjerodostojnog dokumenta" Svirčević je Vidovića osudio na "kaznu zatvora od dvije godine i šest mjeseci". I to na način da je "presudu donio nakon tek jednog ročišta (održanog 12. lipnja 2007. godine) te isti dan osuđeniku uručio presudu na 14 gusto kucanih stranica A4 formata".

Vidovićev motiv za podnošenje kaznene prijave "nije bila želja kompromitirati Svirčevića tijekom njegove kandidature za predsjednika brodskog Županijskog suda, nego potaknuti institucije sustava neka, nakon pravomoćne presude za počinjenje kaznenog djela, zabrane mu rad u pravosuđu, kako više nikad ne bi počinio takvo nedjelo kakvo je učinio meni" kazao je Vidović potpisniku ovog priloga.

Iz službene informacije koju, putem odvjetnika, Vidoviću je dostavila zamjenica glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Gordana Haramina Hranilović, vidljivo je kako je Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK-u) "na nadležno postupanje dostavljena kaznena prijava Mate Vidovića... protiv suca Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Mirka Svirčevića, zbog prijavljenog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti...". Dakle, institucije su odlučile 'postupiti'.

Odbačena kaznena prijava protiv Predraga Dragičevića

Anđelko Jagečić, protiv Predraga Dragičevića nije podnio kaznenu prijavu jer je on nešto učinio, nego zbog toga što nešto učinio nije, a trebao je. "Zloupotrijebio je svoje znanje suca Županijskog suda i svjesno omogućio oštećivanje državnog proračuna za 82.825,53 kune na način da je propustio, zajedno sa ovlaštenim službenicima suda, provjeriti je li plaćen navedeni iznos na ime novčane kazne, na koju je pravomoćno osuđen Dražen Krstanović", tvrdi Jagečić u svojoj prijavi.

USKOK, međutim, ističe kako "prijavitelj (Jagečić) u prijavi iznosi neutemeljene i paušalnen navode, koje ne potkrepljuje niti valjanim argumentima niti dokazima, već zapravo navodi svoja neslaganja s postupanjem i odlukama prijavljenog, za koje odluke i postupanja, kako iz same prijave tako niti iz prikupljenih podataka, ne proizlaze nikakve sumnje da bi bili nezakoniti".

Zbog toga "Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, po zamjeniku ravnateljice, Slobodanu Šašiću, u kaznenom predmetu protiv prijavljenog Predraga Dragičevića, zbog kaznenog djela iz članka 291. Kaznenog zakona, dana 30. studenog 2015. riješio je: Na temelju članka 206. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku odbacuje se kaznena prijava Anđelka Jagečića protiv prijavljenog Predraga Dragičevića...".

Prijavitelj Jagečić, u izjavi za SBplus, bio je "iznenađen i razočaran činjenicom da je njegova prijava odbačena" jer, "iako protiv prijavljenog Dragičevića nema ništa osobno", drži kako bi "trebao biti procesuiran". Međutim, u ovom slučaju, institucije su odlučile ne postupati.

Nisu smeće institucije hrvatskog pravosuđa, nego oni koji ih takvima čine  

U onoj mjeri u kojoj je, za zdravlje hrvatskog pravosuđa, važno i to kako će završiti proces imenovanja predsjednika Županijskog suda u Slavonskom Brodu, u toj mjeri je, za zdravlje hrvatske demokracije, važno da i lokalni mediji taj proces mogu javno pratiti.

Posljedica je to i činjenice da bivši brodski Županijski državni odvjetnik, Stjepan Haramustek, nečasno je otpušten iz službe, a njegov dugogodišnji suradnik i takav predsjednik Županijskog suda, Zlatko Mirković, pobjegao u mirovinu.

Mada Stjepan Haramustek nije jedini zaposlenik hrvatskog pravosuđa koji je zaslužio vritnjak, iako ih je, dakle, još puno kojima bi trebalo zabraniti prilaz bilo kojoj državnoj instituciji, a kamoli im dopustiti da u njima budu odgovorna šarža, za očekivati je kako će imenovanje predsjednika Županijskog suda u Slavonskom Brodu proći sukladno temeljnim postulatima struke. Naime, nisu smeće institucije hrvatskog pravosuđa, nego oni koji ih takvima čine.