Krešimir Sučević Međeral, doktor lingvistike i hungarologije, znanstveni novak Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, široj javnosti poznatiji kao lovac u HRT-ovoj „Potjeri", svojom je jučerašnjom objavom rekao sve o raspravi koja je aktualna posljednjih dana, a tiče se pojmova Banovina - Banija. Njegov Facebook status, stoga, prenosimo u cijelosti.

- Rasprava „ne može biti Banija, to je srpski" dobar je primjer koliko nas je teror stava „postoji samo jedan ispravan način na koji se nešto može reći", doveo do paranoje.

Naziv Banovina u javnom se diskursu počeo forsirati tamo negdje 1992. Štoviše, poznati spot Gordana Lederera iz jeseni 1991. zove se „Banijska ratna praskozorja".

Jezično gledano, nazivi područja pod čijom upravom tvore se u hrvatskom jeziku nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo). Štoviše, upravo nam primjeri dubleta kraljevstvo - kraljevina i carstvo - carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika.

Postoje sitne značenjske razlike (kraljevina je isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju; no već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju). Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju. Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline.

Potonje nam dokazuje još jedan apsurd - Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju Banovine označen kao hrvatski. Da stvar bude bolja, u srpskom jeziku se područje pod vlašću bana također zove banovina, što nam dokazuje naziv administrativnih jedinica Kraljevine (sic!) Jugoslavije.

Dakle, nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanje vlastitog jezika pretvarati u pametovanje drugima, koji ga možda također ne poznaju toliko dobro, ali barem još nisu opterećeni paranojom „krivogovora". - objavio je Sučević Međeral.

Hrvatska enciklopedija o Banovini kaže sljedeće:
Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), područje jugozapadno od Siska u sastavu Sisačko-moslavačke županije.; dio nekadašnje Vojne krajine u Hrvatskoj. Leži na rubu Panonske nizine (Posavina), između Save i donjih tokova Une, Kupe i Gline (pritok Kupe). Zauzima valovito pobrđe (prosječna visina 300 m) sa Zrinskom gorom (Piramida, 616 m) na jugu i nizinu Save i njezinih pritoka na sjeveru i sjeveroistoku. Ispresijecana je dolinama mnogobrojnih manjih vodenih tokova. Znatan je dio površine pod šumom (osobito oko Dvora i Hrvatske Kostajnice). Osnovu poljoprivrede čini uzgoj krumpira i drugog povrća, žitarica, voća, goveda i svinja, a u novije doba potiče se vinogradarstvo, lov i ribolov. U prošlosti su se iskorištavala ležišta željezne rude na Zrinskoj gori. U industrijskoj se proizvodnji ističe prehrambena (mesne prerađevine u Petrinji), drvna (Petrinja, Glina, Dvor) i tekstilna industrija (Hrvatska Kostajnica). Razvija se proizvodno i uslužno obrtništvo (osobito u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu). Glavno je gradsko i gospodarsko središte Petrinja (15 683 st., 2011.); ostala veća naselja: Glina (4680 st.), Hrvatska Kostajnica (2127 st.), Dvor (1406 st.).