Pilarov praunuk Božidar Jančiković dio ostavštine koji se tiče geologije darovao je HPM-u, a dio koji se odnosi na privatni život slavnog geologa Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, čiji je predstavnik također bio na zagrebačkoj svečanosti.
ZAGREB/SLAVONSKI BROD - Svečana primopredaja dijela ostavštine istaknutog hrvatskog prirodoslovca i prvog hrvatskog školovanog geologa Gjure Pilara (1846–1893) održana je u srijedu Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (HPM) u Zagrebu, piše HINA.
Zbog teškog stradanja u Domovinskom ratu brodski muzej nema stalnog postava. Ravnatelj Muzeja Brodskog Posavlja Hrvoje Špicer kazao je kako će, nakon obnove, biti otvoren stalni postav, a dio Pilarove darovnice će svakako naći mjesto u njemu.
Pilarov praunuk Božidar Jančiković dio ostavštine koji se tiče geologije darovao je HPM-u, a dio koji se odnosi na privatni život slavnog geologa Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, čiji je predstavnik također bio na zagrebačkoj svečanosti.
Viša kustosica HPM-a Katarina Krizmanić ocijenila je da se radi o iznimno vrijednom arhivskom materijalu vezanom za razvoj prirodoslovlja u Hrvatskoj te kazala da je u njemu i vjerojatno najznačajnije Pilarovo djelo "Flora fossilis Susedana" iz 1883. godine.
Jančiković je kazao da je ostavštinu našao u podrumu svoje bake te da se spomenuti rukopis bio gotovo izgubio. Posudio ga je, kaže, jednom profesoru Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, a on je na nj zaboravio te je pronađen u ostavštini toga profesora.
Mogu reći da dokumenti Gjure Pilara, znanstvenika, ali i svestrane osobe, šahista, planinara i muzičara, dolaze tamo gdje pripadaju, kazao je Janičković koji je od ravnateljice HPM-a Tatjane Vlahović primio donatorsku karticu Mreže prijatelja muzeja.
Darivanje je najbolji način obogaćivanja muzeja jer oni nemaju novaca, zahvalila se ravnateljica Vlahović.
Pilarov kratak život bio je nabijen i iznimno plodonosan, a znanstveni rad raznovrstan. Prvi je školovani hrvatski geolog, prvi se bavio detaljnim geološkim terenskim istraživanjima, izradio je geografske koordinate koje su dugo bile u upotrebi, prvi je mikroskopski istraživao minerale i stjenje kod nas, a bavio se i astronomijom, potresima, vodom u kršu, itd, kazala je viša kustosica Krzmanić.
Pilar je bio rektor Zagrebačkog sveučilišta, osnivač prvog planinarskog društva i hrvatskog prirodoslovnog društva, šahovskog društva Zagreb i zastupnik u Hrvatskom saboru. Govorio je i pisao na nekoliko svjetskih jezika i lijepo risao, kazala je viša Krizmanić i zaključila da je sve to nije dovoljno jer se njegovo ime jedva nekad spomene u nastavi na Sveučilištu u Zagrebu.
Ravnatelj Muzeja Brodskog Posavlja Hrvoje Špicer kazao je da brodski muzej nema stalnog postava zbog teškog stradanja u Domovinskom ratu. Međutim, u tijeku je njegova obnova i kad se otvori stalni postav, dio Pilarove darovnice će svakako naći mjesto u njemu.
Kazao je da Slavonski Bod nije zaboravio Pilara, u kojem jedna ulica nosi njegovo ime, jedna škola i planinarsko društvo te se na njegovoj rodnoj kući nalazi spomen ploča.
Gjuro Pilar bio je sveučilišni profesor, rektor Sveučilišta u Zagrebu te redoviti član JAZU, jedan od prvih i najznačajnijih kustosa koji je dao nemjerljiv doprinos razvoju muzejske djelatnosti u Hrvatskoj, a osobito je zaslužan za utemeljenje prirodopisnih odjela Narodnoga muzeja u Zagrebu, rečeno je.
Doktorirao je 1869. na Sveučilištu Bruxelles na evoluciji zemljine kore, koja je isto godine objavljena u Bruxellesu, te prevedena na engleski i tiskana u Washingtonu 1977. godine.
