U Gradskom muzeju Nova Gradiška održano je predavanje kojim Muzej obilježava 1100. godišnjicu Hrvatskog Kraljevstva. Predavanje je održao povjesničar Ivan Milec s Hrvatskog instituta za povijest.
NOVA GRADIŠKA - U Gradskom muzeju Nova Gradiška održano je 11. ožujka predavanje „Politički kontekst proslave 1000. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva - 1925. godina u hrvatskoj povijesti“ kojim Muzej obilježava 1100. godina Hrvatskog kraljevstva.
Predavanje je održao dr. sc. Ivan Milec s Hrvatskog instituta za povijest, Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Prisutne je pozdravila Ana Pavleković Žeruk, voditeljica kulturno-povijesnog odjela Muzeja. Kroz predavanje je stavljen naglasak na okolnosti u kojima su održane četiri najpoznatije proslave iz 1925. godine te kako su političke okolnosti utjecale na iste.
Proslave održane u politički turbulentnoj godini.
Razdoblje od 1921. do 1925. godine obilježeno je snažnim političkim sukobima između centralističke (Srbi, Hrvati i Slovenci čine jedan narod te država treba imati jedinstvenu upravu i snažnu središnju vlast) i federalističke koncepcije države (država kao zajednica ravnopravnih naroda s većom autonomijom pojedinih povijesnih zemalja), kao i aktivnim političkim djelovanjem Hrvatske seljačke stranke te postupnim prilagodbama političkih strategija u složenim okolnostima nove jugoslavenske države.
Političke napetosti zbog različitih pogleda na uređenje države posebno su se pojačale nakon donošenja Vidovdanskog ustava 1921. kojim je, podsjetio je Milec, uspostavljena centralizirana i unitarna monarhija s jakom vlašću u Beogradu. Takvo uređenje izazvalo je nezadovoljstvo, osobito među hrvatskim političarima.
U hrvatskom političkom životu važnu ulogu imala je Hrvatska seljačka stranka na čelu sa Stjepanom Radićem. Stranka je odbila priznati ustav i provodila politiku pasivnog otpora, bojkotirajući rad Narodne skupštine i kritizirajući centralističku vlast.
- Godine 1924. HSS je pristupio Seljačkoj internacionali u Moskvi kako bi međunarodno upozorio na položaj Hrvatske u Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. - istaknuo je Milec.
Ipak, 1925. dolazi do političkog zaokreta: HSS priznaje monarhiju i ustav te ulazi u vladu kako bi interese hrvatskog naroda pokušao ostvarivati unutar državnih institucija.
Proslave kao poligon za političku afirmaciju svih političkih stranaka. HSS se ipak uključuje u obilježavanje milenijske proslave.
Iste godine u Hrvatskoj je obilježena i ova velika kulturno-povijesna manifestacija - proslava tisućite obljetnice hrvatskoga kraljevstva (925.–1925.) koju je potaknula Družba Braća Hrvatskoga Zmaja, kulturno - domoljubna udruga osnovana početkom 20. stoljeća. U kontekstu tadašnjih političkih napetosti u Kraljevini SHS obilježavanje tisućite obljetnice predstavljalo je naglašavanje hrvatske povijesne posebnosti unutar zajedničke države.
U obilježavanju tisućite obljetnice sudjelovale su brojne kulturne i političke organizacije organizacijom niza svečanosti, kulturnih događaja i komemoracija. Događaj je imao velik nacionalni odjek u Hrvatskoj. Prva proslava bila je crkvena na koju su biskupi pozvali još 1924., a održana je 21. lipnja 1925. Druga (građanska) proslava održana je na inicijativu Družbe Braća hrvatskog zmaja 4. i 5. srpnja 1925. godine.
- Kad znate da su samo u Zagrebu održane četiri različite proslave to pokazuje da je politika koja je utjecala i na tu proslavu, bila duboko involvirana u samu proslavu. Sve političke opcije koriste ovu proslavu za svoju afirmaciju. - naglasio je Milec.
U jesen 1925. proslave su sve izraženije i u selima.
- HSS nije sudjelovao u prve dvije velike proslave, no nakon uspješnih pregovora Radića i radikala i postignutog „Narodnog sporazuma”, Radić je vidio obljetnicu kao priliku za afirmaciju svoje politike, ali i afirmaciju postignutog sporazuma radi kojega je prethodno priznao monarhiju i Ustav te napustio raniju republikansku retoriku. - naglasio je Milec.
U Zagrebu 15. kolovoza 1925. HSS kao najmasovnija hrvatska politička stranka veže treću veliku proslavu Hrvatskog Kraljevstva za Treći hrvatski svesokolski slet na kojem su prisutni svi HSS - ovi ministri, kao i predstavnici radikala, a na samu proslavu došao je i kralj Aleksandar Karađorđević.
Kralj Tomislav bio prihvatljiv i beogradskom režimu („narodno jedinstvo”).
Uz ove tri proslave koje su imale izrazito hrvatski karakter postojala je i četvrta, Jugoslavenska proslava, o kojoj se zna malo. - dodaje Milec, ističući da je Tomislav kao povijesna ličnost prilično prihvatljiv srbijanskoj političkoj eliti.
- Primarno je tome
tako zbog priče o tome da je Tomislav spasio velikog srpskog župana Zahariju pri bijegu od Bugara. To je možda razlog zašto je ova proslava dozvoljena. Dio političke elite koji je bio jugoslavenski orijentiran pokušao je ovu proslavu iskoristiti za svoje političke probitke fokusirajući se na oživotvorenje „narodnog jedinstva” koje je začeto još sa zaštitom Zaharije. - istaknuo je.
Početkom rujna proslava je održana u Zagrebu, a organizirao ju je Jugoslavenski svesokolski savez. Relativno mali događaj popraćen je predavanjem Viktora Novaka o kralju Tomislavu stavljanjem naglaska na jugoslavenski karakter.
- Kralj Tomislav je bio prihvatljiv i hrvatskoj političkoj eliti. Ideja o obilježavanju kralja Tomislava započela je u razdoblju Austro-Ugarske, jer su u tom trenutku ključni politički protivnik Hrvata bili Mađari. Tomislav je kralj koji je pobijedio Mađare i kao takav bio je simbol pobjede nad Mađarima. Hrvatsko seljaštvo na čelu s Radićem ga je također inkorporiralo u svoju politiku („ne samo seljački kralj, nego i kralj seljaka”).
Unatoč pokušajima instrumentalizacije s jugoslavenske strane, proslave u Hrvatskoj zadržale su isključivo hrvatski nacionalni karakter. - naglasio je Milec, ističući kako su poslužile daljnjem buđenju nacionalne svijesti i određenoj političkoj mobilizaciji u relativno teškim političkim okolnostima.
- To nije bila proslava hrvatske političke elite u gradovima. U samu proslavu bili su uključeni široki slojevi stanovništva, a o tome danas svjedoče podignuti brojni spomenici diljem Hrvatske. - naglasio je Milec za kraj ovoga predavanja.
