Posebnu vrijednost čine osobna svjedočanstva i obiteljske uspomene čuvane generacijama.
NOVA GRADIŠKA - U Gradskom muzeju Nova Gradiška, 12. rujna, svečano je otvorena izložba 'Jablani šapću elegiju - sibinjske, vrbske i ruščičke žrtve 1935. – 2025.' koja donosi bogat fotografski, dokumentarni i arhivski materijal, a posebnu vrijednost čine osobna svjedočanstva i obiteljske uspomene koje su sačuvane kroz generacije.
Ivana Barišić / PlusPortal
Svečano otvorenom izložbu je prigodnim riječima proglasila zamjenica gradonačelnika Grada Nova Gradiška,
Sabina Vlaović.
Autor izložbe je dr. sc. Ivan Milec s Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.
- Iza ove građe punih je godinu dana istraživačkog rada koji je obuhvatio i suradnju s obiteljima ubijenih hrvatskih seljaka, kao i s općinama te izložbenom građom s ranijih obljetnica ovog nemilog događaja. - kazao je Milec.
Povod događajima bila su uhićenja seljaka u Podcrkavlju, Starom Slatiniku, Oriovcu i Sibinju, no uzrok je, naglasio je Milec, bio puno dublji.
Ivana Barišić / PlusPortal
- Ključni je politički problem Kraljevine Jugoslavije bilo neriješeno hrvatsko nacionalno pitanje, na što se nadovezalo nekoliko godina ekonomske krize, a djelovanje velikosrpskih elemenata kroz četničke i druge režimske organizacije i pod zaštitom vlasti dodatno je radikaliziralo situaciju u brodskom kotaru. - istaknuo je Milec.
Naglasio je u nastavku kako su i vijesti o raspisivanju izbora za svibanj 1935, a u okolnostima kada je prijestolje ispražnjeno atentatom na jugoslavenskog kralja Aleksandra Karađorđevića, potaknule kod hrvatskog seljaštva nadu da je diktaturi i aktualnom režimu sada došao kraj.
Ivana Barišić / PlusPortal
Ivana Barišić / PlusPortal
Ubojstva hrvatskih seljaka u Sibinju i na brodskom gradskom groblju 1935. godine, predstavljaju jedan od najvećih pojedinačnih činova državnog nasilja na hrvatskom prostoru u razdoblju Kraljevine Jugoslavije.
U manje od 24 sata žandari i gradski redari ubili su 19. veljače 1935. u Sibinju osam odvoračkih seljaka – Stjepana Gunčevića, Ivana Jankovića, Matu Peića, Petra Topalovića, Ivana Katalinića, Antuna Ercegovića, Antuna Perkovića i Đuru Štimca i šest na brodskom gradskom groblju – Stjepan Mirković, Ivan Martić, Mirko Milec, Franjo Borevković, Ivan Borevković, Tomo Vargić.
Ivana Barišić / PlusPortal
Ubijeni iz Ruščice i Gornje Vrbe pokopani su uz prisustvo obitelji u zasebne grobove na gradskom groblju, a u rujnu 1938. podignuta je zajednička grobnica i spomenik.
Izložba je nastala povodom 90. obljetnice događaja u suradnji Hrvatskog instituta za povijest i Općina Klakar te je do sada gostovala u Slavonskom Brodu, Osijeku i Valpovu.
- Cilj nam je ovim postavom podsjetiti na tragične događaje iz 1935. godine, ali i očuvati sjećanje na nevine žrtve koje su u teškim povijesnim okolnostima platile najvišu cijenu. Time čuvamo povijesnu istinu i stvaramo prostor za promišljanje o važnosti slobode, demokracije i nacionalnog dostojanstva. - zaključio je Milec.
Ivana Barišić / PlusPortal
