SLAVONSKI BROD – Povodom manifestacije 21. Dani plesa u čast legendarne baletne umjetnice Mije Čorak Slavenski, u Centru mladih u Slavonskom Brodu 7. listopada izvedena je plesna predstava "Kap na dlanu". Predstava, koju su izvele tri iznimne plesačice iz Umjetničke organizacije Irida, Lucija Mikas, Kristina Lisica i Anđela Bugarija,  publici je donijela fascinantnu interpretaciju mitoloških priča i narodnih običaja vezanih uz vodu.

Predstava "Kap na dlanu" temelji se na ideji očuvanja vode kao elementa života, s naglaskom na našu povezanost s prirodom. Kroz ovu izvedbu, plesačice su simbolično oživjele mitološke likove nimfi, čuvarica izvora, koje su svojim pokretima i prisutnošću na sceni prenijele emocionalnu i duhovnu povezanost s vodom. Scena je ispunjena mistikom, dok plesačice, prekrivene velom, donose u prostor simboliku plavetnila i nečujnog mrmora vode, koja iz dubine izvora dopire do svakog bića. Voda je u ovoj predstavi predstavljena kao izvor života koji, kada se naruši ravnoteža, može postati sila uništenja.

 Predstava nosi jasnu ekološku poruku o krhkosti prirode i potrebe za očuvanjem izvora života. Dodir s vodom u koreografskoj izvedbi simbolizira pročišćenje, ponovno rađanje, ali i nestabilnost koja je često posljedica ljudske nebrige prema prirodi.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka predstave bio je prikaz rituala prizivanja kiše, što vuče inspiraciju iz staroslavenskog narodnog običaja Dodolice, ili kako je u Dalmaciji poznat, Prporuše. Ovi drevni rituali prizivanja kiše prakticirani su kako bi se spriječila suša, obnovila plodnost tla i održali izvori vode, što je savršeno uklopljeno u kontekst ekoloških tema koje predstava "Kap na dlanu" obrađuje. Upravo ti fragmenti tradicije, koji su se očuvali kroz stoljeća, inspirirali su umjetnički tim da ih ponovno oživi u suvremenoj formi.

Predstava "Kap na dlanu" stvorena je kroz trogodišnji proces znanstveno-umjetničkog istraživanja, koje su vodile Lucija Mikas i Anđela Bugarija. U sklopu projekta, tim je istraživao prirodno i kulturno bogatstvo Biogradsko-Zadarskog priobalja i Ravnih kotara, s posebnim naglaskom na izvore vode. Tijekom istraživanja surađivali su s arheologinjom Katarinom Batur i etnologinjom Lidijom Bajuk, a kroz razgovore s lokalnim stanovništvom prikupljali su sjećanja, narodne običaje i staroslavensku mitologiju, što je sve utkano u ovu predstavu.

Lucija Mikas, koja je ujedno i autorica projekta, pojasnila je važnost ovog istraživačkog rada.

- Tema o kojoj danas govorim, kao i glavni subjekt našeg istraživanja, je naše priobalje te sve ono što se dogodilo i što se još uvijek događa u okviru ovog projekta, koji se razvijao ukupno tri godine. U prvoj godini bavili smo se znanstveno-umjetničkim istraživanjem, čiji su izvori i ishodišta naše prirodno i kulturno bogatstvo, posebno priobalje koje smo željeli bolje upoznati. Smatram da ono što nas oblikuje kao ljude, što mene osobno oblikuje, jest naš odnos s morem, s vodom i s malim izvorima koji su prisutni u našim malim mjestima. Oko tih izvora, kroz povijest, uvijek se razvijala kultura i civilizacija. Voda je izvor života i ujedno simbolizira nastanak naših tijela i zajednica. Cilj našeg istraživanja bio je bolje upoznati Biogradsko-Zadarsko priobalje i Ravne kotare, područja gdje su kroz povijest gradili civilizaciju, često uz izvore vode. Tamo se i danas mogu pronaći arheološki ostaci starih civilizacija, kršćanskih i staroslavenskih kultura. U tom kontekstu surađivali smo s arheologinjom Katarinom Batur, etnologinjom i etnopjevačicom Lidijom Bajuk, te lokalnim stanovništvom. Prikupljali smo sjećanja i fragmente staroslavenske mitologije, koja se još uvijek očituje u našim običajima, govoru i nošnjama, iako u manjoj mjeri. Dokumentirali smo izvore u Biogradsko-Zadarskom priobalju i Ravnim kotarima te smo na temelju toga stvorili izložbu koja uključuje umjetničke interpretacije prikupljenog materijala, što se može vidjeti u našoj multimedijalnoj izložbi. U drugoj godini projekta, glazbenik Ivar Roban Kerižić izradio je autorsku glazbu koja uključuje fragmente starih pjesama, a taj zvuk postao je temelj za predstavu koja se održavala na izvoru pećine na Vrani. Ta lokacija, uz rasvjetu i podvodnu scenografiju, pružila je prekrasan ambijent za našu izvedbu, koju smo kasnije prenijeli i u kazališne prostore, gdje predstava sada gostuje. Jedan od važnijih dijelova projekta bila je i etnoglazbena radionica gospođe Lidije Bajuk, koju planiramo uključiti u daljnja gostovanja i istraživanja. Projekt je nadahnut lokalnom tradicijom, uključujući ples za prizivanje kiše, dodolicu, koja je ovdje puno poznatija nego u Dalmaciji, gdje je taj običaj poznat kao prporuša, no puno je manje sačuvan. Fascinirala me spoznaja o postojanju takvog plesa za prizivanje kiše, koji sam ranije smatrala isključivo američkom tradicijom. Ovi mali fragmenti tradicije, koji su preživjeli, inspirirali su nas da kroz umjetnost interpretiramo kako bismo mogli očuvati naše izvore, kulturu i prirodu.
Poruka ovog projekta jest važnost očuvanja naših prirodnih izvora, da ih ne zagađujemo i ne uništavamo, već da ih čuvamo kao kap na dlanu, što je ujedno i simboličan naziv ovog projekta. - izjavila je Mikas.

Predstava je prvotno izvedena na izvoru pećine na Vrani, čime je scena postala prirodni ambijent koji savršeno odgovara temi vode i prirode. Osvjetljenje i podvodna rasvjeta stvorili su čaroban vizualni efekt koji je dočarao mističnost izvora. No, predstava je nakon toga prilagođena za kazališne prostore, gdje je izvedena u sklopu 21. Dana plesa. Njezina multimedijalna priroda, koja uključuje svjetlosne instalacije i izuzetnu autorsku glazbu, dodatno je pojačala emocionalni naboj predstave.

Glazbu za "Kap na dlanu" potpisuje Ivar Roban Križić, talentirani glazbenik sa sjedištem u Beču, koji je kombinirao suvremeni izričaj s elementima tradicijske glazbe. Križić je u predstavu uveo fragmente starih pjesama koje su vezane uz rituale prizivanja kiše, čime je stvorio zvučnu podlogu koja pojačava osjećaj povezanosti s prošlim vremenima i prirodnim ciklusima.

Uz Križića, ključne suradnice na predstavi bile su dramaturginja i koreografkinja Isolte Avila, koja je osmislila scenski pokret plesačica, te tehničari Leon Barčić i Zoran Maksan, zaduženi za zvučne i svjetlosne efekte. Njihov je rad pridonio stvaranju atmosfere koja je balansirala između mističnog i stvarnog svijeta, naglašavajući važnost prirodnih elemenata u svakodnevnom životu.

"Kap na dlanu" ne donosi samo ples kao oblik umjetničkog izraza, već kroz svoju simboliku i snažnu ekološku poruku naglašava potrebu za očuvanjem prirode i izvora vode. Umjetnički tim iza ove predstave stvorio je djelo koje nadilazi lokalni karakter i dotiče univerzalne teme, podsjećajući nas na važnost harmoničnog suživota s prirodom.

Predstava je otvorila prostor za daljnje interpretacije i rasprave o tome kako očuvati prirodu i kako umjetnost može pridonijeti jačanju ekološke svijesti. "Kap na dlanu" odlično utjelovljuje tu ideju, povezujući prošlost i sadašnjost, ritual i suvremeni ples, prirodu i umjetnost, te pozivajući publiku na razmišljanje o svojoj ulozi u očuvanju svijeta oko nas.

Produkcija Umjetničke organizacije Irida, sa snažnom glazbenom i vizualnom podrškom, nastavak je njihove posvećenosti stvaranju umjetničkih projekata koji kombiniraju suvremeni ples i ekološke teme.