DALJ - Matematičar, astronom i klimatolog, Milutin Milanković, jedan je od najvećih znanstvenika na svijetu koji ipak nije toliko poznat u Hrvatskoj, a nema ga čak ni u školskim udžbenicima. Postojala je inicijativa da ga se uvrsti u školski sustav i tadašnji ministar kulture obećao je kako će to biti učinjeno, ali je ipak otišao prije no što je to realizirano. Milanković je rođen u Dalju 28. svibnja 1879. godine, a srednju je školu završio upravo u osječkoj gimnaziji. S obzirom na to da je ovaj velikan nedavno proslavio rođendan, odlučili smo uputiti se u Dalj i saznati nešto više o njegovom svjetskom značaju. U tomu nam je pomogao ravnatelj Kulturnog i znanstvenog centra Milutin Milanković, Đorđe Nešić.

Tvorac matematičke teorije klime

Milutin Milanković spada među najutjecajnije znanstvenike svijeta, a o tome svjedoči činjenica da ga je NASA, agencija za svemirska istraživanja, uvrstila među 15 najznačajnijih znanstvenika svih vremena koji su se bavili Planetom Zemljom. Po jedan krater na Mjesecu i Marsu te jedan planetoid, nose njegovo ime, a Europska geofizička unija od 1993. godine dodjeljuje medalju s imenom i likom Milankovića za razne zasluge u geofizici.

- Milankovićev najveći doprinos znanosti je matematička teorija klime, nazvana u znanosti Milankovićevim ciklusima, koja tumači geološku prošlost klime na Zemlji te uzroke nastanka i periodičnosti pojave ledenih doba i klimatskih promjena, a koja čini poveći dio izložbe u njegovoj rodnoj kući. - objašnjava Nešić.

Crtić Ledeno doba uz kojeg su mnogi odrastali jako je dobra poveznica s Milankovićevom teorijom klime. U njemu se vidi kako je Zemlja tada izgledala, a teorija se čak i veže uz glavne junake kao što su mamuti i sabljozubi tigrovi koji su izumrli zbog Ledenog doba. Stoga rodna kuća sadrži hologram dviju životinja te na visokotehnološkoj razini oživljava omiljene junake djece i približava ih Milankovićevoj teoriji.

Rodna kuća u Dalju pretvorena u muzej

Milankovićeva rodna kuća izgrađena je oko 1820. godine, a iza kuće prostirao se perivoj - privatni park, dužinom od 45 metara sve do Dunava, od kojega je ostalo samo jedno crnogorično stablo. Iako je kuća devastirana pregradnjama, ipak ima očuvane odlike baroknog klasicizma i dokumentarno-memorijalni karakter vezan za život i djelo znanstvenika koji je tamo odrastao i pisao svoja značajna djela. Rodna kuća danas je pretvorena u muzej, odnosno, Kulturni i znanstveni centar koji kroz edukativnu priču o Milankovićevom životu i djelovanju predstavlja posjetiteljima suštinu matematičke teorije klime.

Nešić ističe: „U dvorištu njegove rodne kuće imamo niz eksponata, panoa i građevina koje su u funkciji tumačenja Milanovićevog rada, a u središtu se nalazi njegova radna soba, biografija s kronologijom njegova života i rada te centralna soba, takozvana svemirska soba koja sadrži geomehaničke modele koje tumače Milankovićevu matematičku teoriju klime uz interaktivni softver i vodič kroz kanon za početnike.”

Kanon je također Milankovićevo najznačajnije djelo koje podrazumijeva kanon osunčavanja i njegovu primjena na problem ledenog doba.

Manifestacija 'Milankovićevi ciklusi'

Svake godine, negdje oko Milankovićevog rođendana - 28. svibnja, organizira se manifestacija Milankovićevi ciklusi. Nešić govori: „Mi se zaista trudimo napraviti multimedijalni program i organizirati događaj koji uz znanstvenu ima i kulturnu komponentu, stoga to uvijek bude nekakva izložba, zatim predstavimo novi eksponat te pozovemo tumače Milankovićevih djela da nam ispričaju što se novo događa u njegovim studijama.” Ove godine organizirana je izložba fotografija KZC i Milanković u Hrvatskoj i u svijetu te svečano otvorenje malog astronomskog opservatorija. Centar je također ugostio svjetski poznatog meteorologa i akademika Fredera Mesingera koji je tradicionalno pričao o globalnim klimatskim promjenama dok je profesor i doktor, Aleksandar Petrović, pričao o sjajnoj visokotehnološkoj izložbi „Vreme i vaseljenja” posvećenoj Milankoviću, a otvorenoj u Novom Sadu tijekom cijele godine. Vanjski suradnik i astronom Dalibor Mesarić, pored toga što je predstavio mogućnosti rada malog astronomskog opservatorija, govorio je i o najznačajnijim događajima u astronomiji u proteklom periodu. S obzirom na to da je Milanković bio veliki ljubitelj glazbe, manifestacija je završena uz koncert sopranistice Tamare Šarlije i korepetitorice Ivane Glavočević iz Osijeka.

Astronomski opservatorij i šetnja kroz Sunčev sustav

Mali astronomski opservatorij u potpunosti je kompjuteriziran te pruža mogućnost rada s dva teleskopa. Teleskopu se, dakle, zadaju parametri koje treba pronaći na nebu, primjerice određena zvijezda ili nešto slično, a onda se kupola i teleskop vrte i usmjeravaju prema zadanoj poziciji na nebu.

- Imamo dvije vrhunske kamere koje prave fotografije tako da je moguće sliku tog neba prikazati u dvorani s 50 posjetitelja i to mogu vidjeti svi prisutni, a ne samo promatrač s teleskopom. Prije korone smo imali malu i astronomsku sekciju s učenicima osnovne škole iz Dalja koje je astronom Dalibor Mesarić obučavao za rad s pojedinim astronomskim elementima, a sada nam je cilj da jednom mjesečno imamo astronomske večeri gdje bi se održavala predavanja o astronomiji uz promatranje zvjezdanog neba. - govori Nešić. Što se tiče planetarija, tu su, kaže, malo zastali. Naime, prema Milankovićevim memoarima otkriveno je kako je napravio planetarij u dvorištu; nabavio je jednu crvenu biljarsku kuglu koja mu je poslužila kao Sunce te ju stavio u paviljon pod sjenicu, a onda je pomoću dugmadi, perli i klikera, slagao ostale planete Sunčevog sustava.

- 2015. godine krenuli smo u izgradnju velikog planetarija koji će se protezati kilometar i pol duž šetnice uz Dunav te će sve planete biti opremljene interaktivnim tablama, a šetnja kroz Sunčev sustav trajat će oko 40 minuta. Dosad smo uspjeli izraditi Sunce, Merkur i Veneru, a kako nas je korona usporila, nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti uspjeti postaviti Mars i Zemlju oko Milankovićeve kuće. - objašnjava.