SLAVONSKI BROD - Srednja medicinska škola Slavonski Brod već duže vrijeme zauzima značajno mjesto u slavonskobrodskim medijima zbog brojnih projekata, uspjeha učenika i nastavnika što zasigurno motivira mnoge buduće srednjoškolce na razmišljanje o upisu školskih programa ove škole, ali isto tako i one željnih novih znanja i/li prekvalifikacije koja je neophodna kako bismo usuglasili vlastite želje, životne okolnosti i potrebe tržišta rada. 

Postupak prilagodbe učenika i nastavnika novim izazovima dugotrajan je posao koji zahtijeva mnoga odricanja i angažman na više razina gdje sama škola kao ustanova mora ostati u granicama davno nametnutih standarda obrazovanja, ali nudeći nove ideje kroz realizacije različitih projekata postepeno uvodeći pravila suvremenog doba, zadaje mnoge zadatke u jednakoj mjeri učenicima, nastavnicima, zapravo, čak svim zaposlenicima. Svima njima je potrebno više vremena kako bi dokazali sintezu tradicije i modernosti. Ako želimo znati nešto više o cijelom ovom postupku, uvođenju projekata u školu, a istovremeno govoriti o konkretnom primjeru, moramo o svemu tome postaviti pitanja nastavnicima bez kojih sustav obrazovanja ne bi uopće postojao, moramo pitati najzaslužnije pojedince čiji posao nije isključivo vezan za klasičnu nastavu. Baš zato, učinilo se prikladnim izdvojiti jedan projekt Srednje medicinske škole - Tjedan mozga. Na bitna pitanja koja otkrivaju mnogo, odgovore je dala mag.educ.philol.croat. Ina Ćurković Pudić, koordinatorica Tjedna mozga.

Prvi Tjedan mozga održan je 2017. godine Privatna arhiva za PlusPortal

Možete li nam reći kada je započeo ovaj projekt, što je njegov cilj ili ideja ? Postoji li više škola iz naše županije uključenih u isti projekt i postoji li suradnja različitih institucija uključenih u čitavu ovu priču? Ima li projekt određena ograničenja i pravila: trajanje, predavanja, teme, broj sudionika koji uključuje određen stupanj obrazovanja, ciljanu publiku? Uostalom, može li predavanjima pristupiti svatko tko je zainteresiran za teme?

Projekt je započeo 2017. godine u našoj školi. Bila je to skupina mladih entuzijasta na čelu s dr. Zvonimirom Bosnićem. To je dio globalne manifestacije Brain Awareness Weeka. Mi smo jedina škola u županiji, a mislim i šire koja sudjeluje u Tjednu mozga. Tjedan mozga u našoj školi održava se u suradnji s Medicinskim fakultetom u Osijeku. Sudionici projekta trebaju pripremiti predavanje ili radionicu u okviru tema koje su te godine zadane. Predavanja obično traju 20-ak minuta, pokušavamo u jedan školski sat uklopiti dva predavanja. Ta predavanja moraju biti zanimljivog karaktera jer cilj i je približavanje nekih kompliciranih i teških tema mladima. To je otvoreno za javnost, tako da tko god da se nađe na predavanju treba moći sudjelovati i razumjeti.

Kako dolazite dio potrebnih sredstava za projekt?

Nisu nam potrebna značajnija sredstva, osim dobre volje, vremena i prostora. Za sve moguće neplanske troškove, ravnateljica Jelena Jelinić-Bošnjak je uvijek tu i ima rješenje za svaku situaciju.

Prate li teme zastupljene/predstavljene tijekom Tjedna mozga suvremena istraživanja iz područja neuroznanosti? Čini se kako su teme interdisciplinarne. Znači li to kako se ovim pristupom želi na neki način dokazati neraskidiva veza egzaktnih znanosti s neegzaktnim? Odnosno, jesmo li u pravu kada dijelimo znanosti na primarne i sekundarne, prema važnosti ili činjenicama?

Teme moraju pratiti suvremena istraživanja, to i je jedan od ciljeva. U našoj školi su stvarno interdisciplinarne teme jer nemamo toliko stručnjaka iz medicine koji bi pokrili samo taj dio, osim naše liječnice Patricije Raguž. Ta veza doista je neraskidiva prvenstveno, ako želite te teme povezati sa svakodnevnim životom i na taj način predstaviti teme publici. Ne mogu vam ni nabrojiti koliko je predavanja i radionica odrađeno kroz ove sve godine. Prošle godine smo imali radionicu s mirisima, odnosno začinima; sudionici su s povezima na očima pokušali odgonetnuti o kojim se začinima radi. Ne možete ni zamisliti koliku ulogu ima naš vid, bez njega je bilo gotovo nemoguće pogoditi… Onda i teorijski naučimo zašto se to događa.

Privatna arhiva za PlusPortal

Dolaze li sudionici/izlagači više iz područja medicine, kako bismo mogli i očekivati, ili iz društvenih znanosti? 

Podjednako imamo zastupljene predavače, možda malo više iz društvenih znanosti iako to nije njihova zona komfora, odlično se snalaze, povežu s mozgom, njegovim dijelovima i ulogama.

Vi ste nastavnica hrvatskog jezika, ali u slučaju ovoga projekta ste u ulozi koordinatorice. Koje su Vaše obveze, koje su obveze škole? Kako ste se našli baš Vi u toj ulozi?

Moje su obveze prijave predavanja, komunikacija s Medicinskim fakultetom i našom školom, pravljenje rasporeda predavanja. Također sam prisutna na svim predavanjima kako bi sve proteklo u najboljem redu. Ja sam od samog početka uključena u Tjedan mozga tako da je odluka pala da ja to vodim već godinama.

Može li književnost odgovoriti na pitanja iz područja neuroznanosti? Što književnost može reći o čovjeku, o mozgu?

Nisam sigurna može li odgovoriti na pitanja, ali nam ona zasigurno služi kao primjer određenih vrsta ponašanja, aktivnosti mozga, što utječe na određene oblike ponašanja, što se u nekom trenutku aktivira u čovjeku. Pa često imamo opise “prvog dojma” to nam sve može koristiti kao primjer iz područja neuroznanosti.

Književnost stalno progovara o čovjeku. Pogotovo ako u ovom smislu govorimo o prodiranju u psihu junaka ili antijunaka. To je doista neraskidiva veza.

Možemo li istraživanja iz područja medicine povezati s likovima iz književnih djela?

Kad god netko spomene medicinu i književnost meni je neizostavna asocijacija roman Povratak Filipa Latinovicza. Razgovori između Filipa i Kyriales neiscrpna su tema, ako želim proučiti ovaj odnos. Jedan Krleža je to davno maestralno izanalizirao, odnos jednog čovjeka i njegovih egzaktnih stajališta (Kyriales) i Latinovicza, jednog umjetnika i slikara, koji je nekako osjećao da život nije crno-bijel, ali mu je nedostajalo argumenata da dokaže drugačije. Život je jedini koji to može demantirati.

Privatna arhiva za PlusPortal

Esej iz mature je pokazao određene rezultate koji se mogu tumačiti na različite načine. Smatrate li kako npr. ti rezultati, mogu biti hipoteza određenim medicinskim istraživanjima ili ti rezultati nužno ostaju u domenama anketa koje se bave fokusiranošću na povezivanje unutar jedne društvene sfere znanja i učenja?

To je pitanje za ljude koji se bave medicinskim istraživanjima. Da se ti rezultati mogu tumačiti na različite načine to je sigurno. Ja bih tu prije dala naglasak na radnim navikama učenika, koliko su truda uložili u nastavak svog obrazovanja i koliko uopće ozbiljno shvaćaju život. Esej ima svoju formu koja treba biti zadovoljena. Ocjenjivači dobiju detaljne upute i opisivače što se i kako boduje, tako da se proučavanjem samih eseja neće ništa puno saznati, osim onoga što sam već navela.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim izlagačima i temama? Uspiju li svi odgovoriti postavljenim izazovima u kontekstu odgovora na naslovom postavljeni okvir/orbitu unutar koje se kreće izlaganje?

Jednostavno ne mogu dovoljno nahvaliti izlagače i vjerojatno gotovo stotinu predavanja i radionica koje su održane. Ljudi se toliko potrude da meni svaki puta bude jedino žao što više ljudi nije to vidjelo i poslušalo. Ljudi su toliko kreativni da se bez problema uklope i u naizgled teške teme.

Prate li ova predavanja učenici škole? Sudjeluju li s potpitanjima? Mogu li učenici također sudjelovati kao izlagači?

Učenici i jesu naša najbrojnija publika. Sudjeluju s potpitanjima ili na radionicama. Mogu sudjelovati kao izlagači, ali onda najčešće imaju mentora, nastavnika koji ih malo uputi u literaturu i temu.

Koje su teme ovogodišnjeg Tjedna mozga? Postoji li rok za prijavu izlagača?

Ovogodišnje su teme; umjetna inteligencija; dvoboj umova, neurofiziologija te utjecaj digitalizacije na mentalno zdravlje. Rok je 20. veljače. Tjedan mozga održava se od 10. do 16. ožujka 2025.

Dobije li se kakva potvrda o sudjelovanju u Tjednu mozga, odnosno može li se sudjelovanjem ostvariti bod više u napredovanju nastavnika?

Dobije se lijepa potvrda koju šalju s Medicinskog fakulteta u Osijeku, u potpisu je profesorica Marija Heffer. Svakako donosi bodove.

Možemo li u potpunosti vjerovati rezultatima istraživanja ili smatrate kako je ipak bolje temama mozga pristupiti sa skepsom?

U današnje vrijeme kada smo svjedoci da različiti lobiji, tvrtke i pojedinci financiraju različita istraživanja, definitivno treba pristupiti s oprezom. Jer smo svjedoci da različita istraživanja donose proturječne rezultate i više ne znaš u što vjerovati. U sebi zadržati dozu Filipa Latinovicza ili nekog drugog lika koji je svjestan da je život puno više od znanstvenih činjenica.

Kojim riječima biste pozvali ciljanu publiku na ovogodišnji Tjedan mozga u Srednjoj medicinskoj školi?

Bit će kao i uvijek zanimljivo i korisno, sjajna prilika za naučiti nešto novo. Raspored će biti objavljen na stranicama Srednje medicinske škole Slavonski Brod. Vidimo se!