SLAVONSKI BROD - "Nije nam teško ako nije jako vruće, pa s branjem krećemo rano ujutro”, kažu beračice kupina, Nikolina Baboselac,Ivana Milošević, Irena Glavaš i Danijela Šimić, učenice prvog i trećeg razreda brodske Srednje škole "Matija Antun Reljković”, kojima taj dio posla pripada u redovitu praktičnu nastavu. Ubrane plodove, sorte thorne free i boysen, u krugu školske ekonomije prodaju po pristupačnih deset kuna za kilogram, a od prikupljenog novca kupuje se nova oprema za ovu, danas jednu od najprestižnijih škola u županiji i regiji, centar izvrsnosti, izrastao iz nekadašnje skromne Poljoprivredne škole u najvećoj mjeri zaslugom dugogodišnjeg ravnatelja s vizijom, Vlade Prskala, i suradnika. Spomenute učenice pohađaju ovu školu jer planiraju dalje na studij ili se pak posvetiti uzgoju i proizvodnji voća i povrća na budućim vlastitim gospodarstvima.

Vlado Prskalo: "Političari koji donose strategiju razvoja županije, države, moraju vidjeti što to Slavonija treba. Tržište rada i poduzeća, na žalost, danas ne znaju reći što je to."

Ljetna praksa na pedesetak hektara

A praksu obavljaju na ekonomiji koja raspolaže s pedesetak hektara obradive površine. Na 35 uzgajaju uljanu repicu i soju, a na manjim površinama kupine (hektar i pol), dio je pod vinogradom, u nekoliko je staklenika povrće, a tu je i koral za pet lipicanskih konja. Tristotinjak od približno tisuću učenika školi rade pod stručnim okom voditelja školske ekonomije i profesora u nastavi,Slavka Poplaše.

- S tridesetak hektara nedavno smo skinuli uljanu repicu, koja je zbog jake tuče podbacila. Učenici rade dio posla koji mogu, pa tako beru i kupine - kaže Poplaša. Vjeruje da bi svaki od četiri tisuće polugrmova kupine, koji su ove godine dobro rodili, mogao dati oko tri kilograma ekouzgojenih slasnih plodova.

Prerastanje teorijskih znanja u vještine

Slijedi skidanje 11 hektara soje krajem rujna, pa na istu zemlju sijanje pšenice, ječma, suncokreta. Za učenike na praksi to je izvrsna prilika da teorijska znanja prerastu u vještine koje će nakon završetka škole moći odmah primjenjivati, pa nije ni čudo što posljednjih godina sve više raste interes za upis u ovu školu. Osnovna je strategija škole već više od dva desetljeća uklapanje u potrebe gospodarstva, što potvrđuje i krilatica "danas učim, sutra radim”.

- Jedina smo škola u Hrvatskoj sa strategijom razvoja do 2024. godine i svake godine ostvarujemo neki od planiranih projekata. Sva zanimanja u školi vezana su uz Slavoniju – zemlju, zrak, vodu..., ali s novim tehnologijama, znanjima. Naša je konačna vizija stvoriti školu koja će djeci nakon četiri godine dati takva izlazna znanja s kojima mogu samostalno zarađivati plaću. Izlazne kompetencije učenici stječu u svim programima, premda mora biti još više rada i boljih rezultata - kaže zahtjevni ravnatelj očekujući više državnih i međunarodnih natjecanja, bolje rezultate na maturi jer su preduvjeti u školi stvoreni.

Posao koji će biti sastavni dio slavonske priče

- Nastavnici svojim znanjem, strašću i profesionalnošću moraju naći način kako privući učenika da svlada potrebnu materiju, a sutra će on pokrenuti nekakav posao koji će biti sastavni dio slavonske priče - dodaje Prskalo i naglašava kako u svemu iznimnu važnost ima politika, koja treba stvoriti okvir za te mlade ljude.

- Političari koji donose strategiju razvoja županije, države, moraju vidjeti što to Slavonija treba. Tržište rada i poduzeća, na žalost, danas ne znaju reći što je to - zaključuje hvaljeni ravnatelj.