OSIM što je Hrvatsku u ratu branilo najmanje 505 tisuća branitelja - prema posljednjim podacima objavljenim prije nego što je u prosincu 2017. godine Registar branitelja postao nedostupan javnosti - našu domovinu i u miru čuva impresivna "vojska” od čak 1384 braniteljskih, stradalničkih i ostalih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, piše Jutarnji list. Toliko ih je, naime, trenutačno upisano u Registar udruga.

 Sve braniteljske i stradalničke udruge tijekom 2016. godine iz javnih izvora dobile su ukupno 48,2 milijuna kuna. 

Te udruge po svojoj brojnosti i udjelu u financiranju mali su dio cjelokupnog ekosustava poznatog pod kumulativnim nazivom "civilno društvo”. Ipak, tijekom posljednjih godina, uloga aktera, pa i pokretača značajnih političkih i društvenih procesa u Hrvatskoj dovela je udruge proizašle iz Domovinskog rata u fokus interesa šire javnosti, gdje se njihov rad učestalo propitkuje, kritizira, pa i mistificira.Ključni razlog tome vjerojatno je opća netransparentnost u sustavu civilnog društva, zbog koje građani bez ozbiljnog istraživanja teško mogu dobiti odgovore i na osnovna pitanja o djelovanju braniteljskih i stradalničkih udruga.

Koliko ih je zaista aktivno i čime se sve te silne udruge točno bave, tako se ne može sa sigurnošću reći temeljem njezina upisa u Registar udruga, jer to što je neka udruga upisana kao aktivna, u praksi ne znači da je nužno tako. Nadalje, mnoge ni dan-danas nisu usklađene sa Zakonom o udrugama iako je rok za usklađivanje statuta udruga sa zakonom istekao još koncem 2016. godine. To se ne odnosi samo na braniteljske i stradalničke, nego na udruge iz svih kategorija djelovanja - sportskih, ljudskopravaških, hobističkih, gospodarskih, kulturnjačkih...

Koliko je braniteljskih i stradalničkih udruga još uvijek neusklađeno sa zakonom, nije poznato jer takva evidencija nije javno dostupna. Prema najnovijim podacima (od 30. lipnja) nadležnog Ministarstva uprave, od 52.242 udruge u Hrvatskoj, sa zakonom je usklađeno 31.260 - odnosno 59,8 posto od ukupno upisanih u Registar udruga. Daljnjih 1650 udruga podnijelo je zahtjev za usklađivanjem sa zakonom, ali još čekaju rješenje. Važno je napomenuti da samo takve, usklađene sa Zakonom o udrugama, smiju biti legalno financirane.

Većina braniteljskih i stradalničkih udruga ispunjava zakonsku odredbu prema kojoj se sve udruge moraju upisati u Registar neprofitnih organizacija i predavati im godišnja financijska izvješća. Dok neke udruge vrlo detaljno i redovno to čine, naišli smo i na udruge koje nisu ažurne s predavanjem financijskih izvješća, a ima i onih koje se uopće nisu upisale u taj registar.

Nadalje, dok velike i uglavnom široj javnosti poznate udruge imaju dobro organizirane internetske stranice na kojima možete pronaći iznose i izvore iz kojih se financiraju, programe i aktivnosti koje su provele ili ih upravo provode, čest je slučaj da mnoge druge braniteljske udruge nemaju čak ni svoju web stranicu. Neke u Registru udruga navode e-adrese koje više nisu aktivne ili ih uopće ne navode. Ima čak i ekstremnih primjera nemara nekih braniteljskih udruga koje u Registru udruga nisu navele čak ni svoj OIB.

Jutarnji list u svom je istraživanju, navode u članku koji prenosimo, dođao do zaključka da je nemoguće saznati koliko aktivnih članova ukupno imaju sve udruge proizašle iz Domovinskog rata jer po zakonu su popis članova dužne dati samo nadležnim državnim tijelima, ali ne i javnosti. Također, nemoguće je utvrditi međusobnu isprepletenost članova raznih udruga, kao i moguće istovremeno članstvo u nekoliko različitih udruga, jer takvi podaci nisu javno dostupni zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Važan je zaključak ovogg istraživanja kompleksa udruga proizašlih iz Domovinskog rata njihov složen hijerarhijski ustroj i komplicirana horizontalna povezanost s drugim braniteljskim udrugama na gradskoj, županijskoj ili državnoj razini kroz formalne ili neformalne koordinacije. 

Najveća Hvidra

Najmoćnija, članstvom najbrojnija i politički najutjecajnija braniteljska udruga je Hvidra (Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata). Na čelu krovne, "državne” Hvidre je Josip Đakić, s godišnjim budžetom od dva milijuna kuna. Zatim u svakoj od 20 županija i Gradu Zagrebu postoji udruga koja se zove Županijska zajednica udruga Hvidre, koja koordinira rad temeljnih ogranaka Hvidre kojih u cijeloj zemlji ima 123 i sve su pojedinačno upisane u Registar udruga. Pored toga, registrirano je još dvadeset udruga koje u svojem nazivu sadrže pojam "Hvidra”, a bave se uglavnom sportsko-rekreacijskim aktivnostima, poput Pikado kluba invalida "Hvidra-Brod”, Šahovskog kluba "Hvidra Osijek” ili Boćarskog kluba "Hvidra Gromača Dubrovnik”.

Ante Tandara, čelnik Hvidre Grada Zagreba, koja ispod sebe ima još 9 temeljnih, "kvartovskih”, udruga Hvidre, tvrdi da bi za branitelje bilo bolje kad bi bili organizirani u manji broj udruga, ali kaže da je lako razumjeti brojnost braniteljskih i stradalničkih udruga.

- HV je imao više od 700 svojih ratnih postrojbi, a obilježavanje obljetnica svake od tih postrojbi organizira udruga te brigade. One su i osnovane kako bi mogle organizirati svoje obljetnice, turnire u čast poginulih suboraca te da se mogu okupiti i razmijeniti neke informacije. Zatim imate branitelje koji žele biti članovi neke udruge, ali ne mogu biti u Hvidri jer nisu vojni invalidi. Pa imate pripadnike gardijskih brigada koji se okupljaju svaki u svojoj udruzi... Možda nije dobro da imate oko 800 braniteljskih udruga, ali meni više smetaju udruge koje ne rade svoj posao nego njihova brojnost - naglašava Tandara.

Iz Domovinskog rata proizašle su i brojne udruge koje ne okupljaju bivše vojnike - poput udruge nestalih, udovica, roditelja poginulih branitelja...Neke od njih također su hijerarhijski ustrojene na državnoj razini. Tako je, primjerice, Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata krovna organizacija koja okuplja članove iz još 11 županijskih udruga. Šest udruga koje se primarno bave pitanjima nestalih organizirano je na državnoj razinu u posebnu udrugu - Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Ta se udruga financira primarno iz programa koje raspisuju Ministarstvo branitelja i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a lani je iz tih izvora dobila ukupno 623 tisuće kuna.

Ne šalju izvještaje

Udruge proizašle iz Domovinskog rata najvećim se dijelom financiraju javnim sredstvima - novcem iz državnih, županijskih, gradskih i općinskih proračuna - te od javnih komunalnih poduzeća i tvrtki u državnom vlasništvu.Jedino mjesto na kojem se mogu pronaći zbirni podaci o svim izvorima i iznosima kojima se financiraju organizacije civilnog društva iz javnih izvora jest godišnje izvješće koje priprema i objavljuje Ured za udruge Vlade RH. Posljednje je objavljeno izvješće za 2016. godinu.

Sve braniteljske i stradalničke udruge tijekom 2016. godine iz javnih izvora dobile su ukupno 48,168 milijuna kuna. 

Od svih tijela državne uprave (Vladini uredi, ministarstva...) braniteljske i stradalničke udruge dobile su 22,3 milijuna kuna, od županija 6,097 milijuna, Grada Zagreba 3,281 milijuna, svih ostalih gradova 9,5 milijuna, od općina 2,819 milijuna, od državnih tvrtki 2,213 milijuna kuna...Zatim su tu još sredstva Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koja je institucionalnu podršku kroz svoje programe pružila i udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Tijekom 2016. godine braniteljske i stradalničke udruge dobile su ukupno 1,596 milijuna kuna.

No, treba naglasiti da navedenih 48,168 milijuna kuna koje su tijekom 2016. dobile udruge proizašle iz Domovinskog rata vjerojatno nije konačan stvarno isplaćen iznos koji su dobile iz javnih izvora. Naime, u godišnjem izvješću Ureda za udruge naglašeno je da su sve organizacije civilnog društva u 2016. godine iz javnih izvora na nacionalnoj i lokalnim razinama ukupno dobile 1,742 milijarde kuna, ali je Ured istovremeno i upozorio da su zatražili izvješća 2877 davatelja sredstava, od čega je samo njih 1395 (manje od 50 posto) dostavilo popunjena detaljna izvješća i upitnike. Najaljkavija su bila javna poduzeća i jedinice lokalne samouprave - gradovi te posebno općine.

Stoga je jasno da su sve udruge koje djeluju u Hrvatskoj tijekom 2016. dobile više od spomenutih 1,742 milijarde kuna. Kako doznajemo, neslužbene procjene nadležnih državnih tijela govore da je stvaran iznos javnih sredstava dodijeljen tijekom 2016. iznosi čak dvije milijarde kuna.

Koliki nered vlada u sustavu financiranja organizacija civilnog društva, pa tako i svih udruga, govori i činjenica da Ured za udruge još uvijek nije uspio objaviti izvješće o financiranju za 2017. godinu zbog problema sa skupljanjem informacija.

Prema službenim podacima Ministarstva uprave, u Hrvatskoj djeluje čak 24.051 pasivnih, de facto mrtvih udruga, koje više od osam godina nisu održale svoje skupštine. Razumno je zaključiti da takvih fantomskih udruga ima i u braniteljsko-stradalničkom kompleksu.

- Dodatni izazov u novom načinu prikupljanja i obrade podataka bila je (ne)spremnost službenika u tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i regionalne samouprave i zaposlenika u javnim trgovačkim društvima, zajednicama tehničke kulture, športskim, vatrogasnim i turističkim zajednicama da surađuju u ovakvom načinu izvještavanja - piše u izvješću Ureda za udruge Vlade RH.Upite o iznosima kojima su financirali rad braniteljskih i stradalničkih udruga tijekom 2017. godine Jutarnji list poslao je na adrese petnaestak gradova i prema ministarstvima. Iz odgovora koje su do zaključenja ovog broja dobili jasno je da je najveći državni pokrovitelj kompleksa udruga proizašlih iz Domovinskog rata Ministarstvo branitelja, koje im je tijekom prošle godine isplatilo ukupno 18,348 milijuna kuna. Istraživanje Jutarnjeg lista u cijelosti možete pročitati OVDJE.