STRASBOURG - Tijekom ovotjedne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu, koju je pratio portal SBplus, zastupnici su glasali o Akcijskom planu za ekološku poljoprivredu Europske unije.
Naime, Plan sadrži mjere za povećanje uzgoja i potrošnje eko-hrane. Ujedno je dio strategije 'Od polja do stola' za koju je ispred eurosocijalista zadužena hrvatska eurozastupnica, Biljana Borzan.
- Vjerujem da ćemo promijeniti način razmišljanja u okviru svake zemlje u Europskoj uniji, odnosno, da ne ovisi o opskrbnim lancima. Ovaj akcijski plan mi je zanimljiv jer se u velikoj francuskoj studiji, koja je trajala pet godina, a koja se provela na 70 tisuća ljudi , pokazalo da ljudi koji jedu zdravu hranu daleko manje obolijevaju od karcinoma, ali i drugih bolesti. - kazala je zastupnica u izjavi za medije.
Osim toga, zastupnica je pojasnila kako sada u Europskoj uniji nastoje povezati zelene ciljeve sa trenutnom situacijom u kojoj smo se našli.
- Postoji pritisak kojim se vraćamo na stari način proizvodnje hrane, ali i u drugim stvarima. Drugim riječima, nastoje gurnuti zelene ciljeve u stranu. Međutim, ako se opredijelimo za zelenu industriju - s jedne strane štitimo okoliš, s druge zdravlje građana dok su s treće strane cijene daleko niže u proizvodnji. Sami sebi smo dovoljni, ne treba nam tako niti, primjerice, ruski plin. - kazala je Borzan dodajući da upravo forsiranjem zelenih ciljeva radimo dugoročno korisnu stvar za svoje dotoke energije, cijenu i (ne)ovisnost o drugima.
Zastupnica je medijima govorila i o izmjenama ugovora te može li se dogoditi da proširenje EU-a bude brže.
- Kad se otvori pandorina kutija, postoji opasnost da svašta dođe na dnevni red. To je situacija u kojoj je teško bilo što predvidjeti. U svakom slučaju, vidljivo je kako Europska unija u kriznim situacijama teško donosi odluke, odnosno, sustav je kompliciran, s ljudi od nas očekuju bržu reakciju. – pojasnila je, dodajući kako je sve manje povjerenja u nacionalnu vladu, odnosno, da gleda na Europsku uniju s punom nadom da će sve uspjeti razriješiti.
- Kada gledate rezultate Eurobarometra u Hrvatskoj, u usporedbi s drugim zemljama, daleko je veći postotak da će europske institucije riješiti nešto, a ne nacionalne. Dok je u skandinavskim zemljama obrnuto. Oni više vjeruju nacionalnim institucijama jer u krajnjoj liniji - njihove su efikasne. Europska unija koliko god želi biti efikasna, Vlada uvijek može imati kraće vremenske periode u odlučivanju, može biti puno operativnija od europskih institucija. - zaključila je zastupnica.
