Unatoč višegodišnjim najavama ravnomjernog razvoja Hrvatske, Slavonija i Baranja ostali su zanemareni, a i državni proračuni donose se s minimalnim projektima za tu regiju.
SLAVONIJA i Baranja danas... Na nekada gotovo najrazvijeniju regiju ostalo je samo sjećanje. Pisati o tome teško je izbjeći patetiku, jer ono što se događa s istočnom hrvatskom regijom teško je opisati bez emocija. Posebice jer sveopću propast nekadašnje hraniteljice i drugih bivših jugoslavenskih republika, rijetko tko da i spominje, osim ako nije riječ o folkloru i gastronomiji, piše Glas
Slavonije.
Ne smanjuju ni razvojne razlike između najsiromašnijih i najbogatijih županija, pa je BDP po stanovniku Zagreba tri puta veći od BDP-a u Brodsko-posavskoj ili Virovitičko-podravskoj županiji, a nezaposlenost u četirima županijama na začelju ljestvice čak je četiri puta veća nego u Zagrebu
Teško je doći i do preciznih podataka što je sve nestalo, upropašteno i naoko nevidljivom rukom obrisano u posljednjih četvrt stoljeća. Tek što je nekada plodonosnu regiju poharao i dokrajčio rat, ni politika si nije dala truda da tu nepravdu bar dijelom ublaži. Uslijedilo je propadanje industrije, nestali su stoljetni prehrambeni ili tekstilni brendovi, poljoprivreda je na koljenima, i tako je za razliku od ratnih vremena, u poraću šaptom pala. Bez zabune, nije za to kriva samo aktualna Vlada na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem, nego i sve dosadašnje koje su se samo prigodno naslikavale po Vukovaru ili u dnevnopolitičke potrebe i drugim slavonskim mjestima, posebice uoči izbora.
Lokalni šerifi i Zagreb
No, kako je riječ o području s većinom HDZ-ovim županijama, lako je danas županima upirati prstom u Zagreb i prenositi nezadovoljstvo svojih stanovnika, ali gdje su bili prije, jer problemi su stalni. Žale se na prometnu nepovezanost ovog dijela s ostalim dijelovima Hrvatske, centralizaciju države na štetu županija, posljedice elementarnih nepogoda, poplava i suša, ali i na izrazito zapostavljanje ovih županija u investicijama i donacijama države. A sve je to, nažalost, točno i traje već godinama.
- Iako cijela Slavonija "diše" desnom političkom opcijom, ovu priču, koja će Slavoniju definitivno odvesti u propast, ne treba vezati uz HDZ. Vlada RH ponekad se ne ponaša kao hrvatska vlada, jer se Slavonija strateški zanemaruje. Bez obzira na to tko će u idućem razdoblju obnašati vlast, tražimo hitan razgovor s Vladom i zaustavljanje negativnih trendova te brži gospodarski i cjelokupni razvoj Slavonije i Baranje - izjavio je virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić, inače i predsjednik Zajednice županija, priznajući ipak da ni Vlada u prošlom mandatu nije učinila dovoljno kako bi građani ovog dijela Hrvatske imali bolje uvjete za život i rad, misleći valjda pritom, da bi se ispravio, samo u HDZ-u otpisane Ivu Sanadera i Jadranku Kosor.
Stanje u Slavoniji i Baranji, koja je nekada bila jedna od najbogatijih hrvatskih regija, mnogo je lošije nego u ostatku zemlje, što prepoznaju čak i predstavnici mlađih stranaka, poput Ivana Vilibora Sinčića iz Živog zida, koji ističe: "Na djelu je raskućivanje, osiromašenje i iseljavanje stanovništva. Razlog tome je državna politika koja nema smjer kojim treba ići. Političke elite koje se godinama izmjenjuju na vlasti, nesposobne su poduzeti bilo što. Hrvatskoj su potrebni novi mladi ljudi koji su bili izvan sustava tih stranaka”, zaključio je Sinčić. Tvrdi kako su političke elite hrvatsko društvo svele na društvo korupcije i nepotizma, u kojemu podobni zauzimaju važne funkcije, a institucije to ne sankcioniraju.
- Javna je tajna da u mnogim gradovima i općinama Slavonije, kao i cijele Hrvatske, postoje lokalni šerifi koji odlučuju o svemu. Oni pritom imaju potporu iz Zagreba, jer na taj način svi oni zadržavaju svoje pozicije i privilegije - tvrdi Sinčić.
I da, iz Zagreba se oduvijek sve to dobro vidi, ali rijetko se nešto konkretno i poduzima. Podsjetimo samo da je i porazna činjenica o gladnoj djeci u Hrvatskoj krenula iz Baranje, kao i egzodus mladih. Prvo su mladi Baranjci i Slavonci krenuli trbuhom za kruhom, i to u daleku Kanadu. Danas je taj trend na snazi u cijeloj državi. Najnoviji podaci govore da se s istoka države masovno iseljava i u mjesta na obali, ili se odlazi u Irsku te brojne druge zemlje. Nekad bogata regija, u koju su se mnogi naseljavali, sada je na koljenima. Poljoprivredna proizvodnja opada, trgovinski centri postali su mjesto gdje se masovno kupuje hrana, ljudi imaju plodnu zemlju, ali nemaju novac za život. Propali su industrijski gradovi.
Kako, dakle, pomoći Slavoniji? Igrati na kartu ekološke proizvodnje hrane, kao što neki predlažu? Tko će osmisliti programe i privući novac EU fondova? - sve su to pitanja na koja treba tražiti odgovore.
I predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tijekom predizborne kampanje iznijela je poražavajuću brojku o tisućama ljudi koji su napustili Hrvatsku i kazala kako neće dopustiti novi egzodus mladih, dodavši: "Vlada ne smije zapostavljati Slavoniju i Baranju i posjećivati ih samo na godišnjicu pada Vukovara”. Inače, u Vukovaru je potrošačka košarica među najskupljima, ponekad skuplja čak i od one u Puli.
Na dnu indeksa konkurentnosti
I dok se pojedine regije i županije razvijaju kako-tako, istok je pred potpunom propašću, o čemu svjedoče i indeksi konkurentnosti. Primjerice, Grad Zagreb, Varaždinska i Istarska županija najkonkurentnije su županije po atraktivnosti za poslovanje i življenje. I dalje su najmanje konkurentne Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija, s najvećim posljedicama rata. Nikako se ne smanjuju ni razvojne razlike između najsiromašnijih i najbogatijih županija, pa je BDP po stanovniku Zagreba tri puta veći od BDP-a u Brodsko-posavskoj ili Virovitičko-podravskoj županiji, a nezaposlenost u četirima županijama na začelju ljestvice čak je četiri puta veća nego u Zagrebu, istaknula je svojevremeno Slavica Singer, s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i članica Nacionalnog vijeća konkurentnosti.
- Sve županije imaju pravo na ujednačen razvoj, a jačanje konkurentnosti županija pretvorit će se u rast nacionalne konkurentnosti. To se može ostvariti jedino suradnjom svih kroz korištenje lokacijskih prednosti i resursa, poticanjem potencijalnih izvora i uklanjanjem prepreka rasta, u čemu ključnu ulogu ima i suradnja obrazovnog i istraživačkog sustava s poslovnim sektorom - naveo je i Ivica Mudrinić, predsjednik NVK.
Dakle, unatoč višegodišnjim najavama ravnomjernog razvoja Hrvatske, Slavonija i Baranja ostali su zanemareni, a i državni proračuni donose se s minimalnim projektima za tu regiju. Ne bi li svojevremno to demantirao i uvjerio Slavonce u suprotno, na jednoj od sjednica Vlade premijer Zoran Milanović čak je citirao i Bibliju.
- Neka mi se osuši desna ruka - to je jezik kojim moram govoriti, jer ga jedino razumiju - ako zaboravimo Slavoniju. Nećemo je zaboraviti i učinit ćemo sve da iskoristi potencijale i da se izvuče iz krize gospodarstva u kojoj je već 20 godina, ali isto tako i krize neodgovorne, populističke i huškačke politike koja ju gura izvan Europe - rekao je Milanović i porekao.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko poručio je pak Vladi i Milanoviću da rade protiv interesa Hrvatske i hrvatskih regija, odgovarajući na premijerovu izjavu kako su optužbe koje dolaze iz opozicije da će Slavonija zbog nove podjele dobiti manje novca iz fondova EU-a, zlonamjerne i zlokobne.
- Svi oni koji rade protiv interesa Hrvatske, ili bilo koje hrvatske regije, kao što to radi Vlada, sigurno da će nailaziti na otpor HDZ-a. Oni nas mogu preglasavati u Saboru, ali nas neće zaustaviti da govorimo, da izražavamo svoje mišljenje i da se solidariziramo sa svojim narodom - kazao je Karamarko, zaboravivši da je i njegova stranka, i to većim dijelom, sudjelovala u pustošenju pojedinih regija.
Nezaposlenost u vrhu, plaće na dnu
Slavonija je na dnu ljestvice i prema rezultatima istraživanja koje je proveo Institut za sinergije znanosti i društva o nezaposlenosti i plaćama. Brodsko-posavska županija nalazi se u društvu županija koje su se smjestile pri dnu ljestvice. Na istoku Hrvatske bilježi se najveći broj nezaposlenih i najmanje netoplaće. Istraživanje je pokazalo kako je razlika između pojedinih krajeva hrvatske drastična. Najveću stopu nezaposlenosti u većim gradovima Hrvatske bilježi Split sa 15,5 posto, slijede Vinkovci s čak 18 posto. Daleko nije ni Slavonski Brod sa stopom od gotovo 15 posto. Uočava se velika nezaposlenost mladih, a stopa nezaposlenosti 20-godišnjaka u nekim sredinama kreće se čak oko 50 posto.
Čeka se konačni krah poljoprivrede
Ponašanje vlada, resornog ministarstva, neisplata poticaja, Zakon o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem te sve lošiji položaj poljoprivrednika, već ih godinama tjera u prosvjede. Pomaka nimalo, štoviše, svakim danom je sve gore pa danas seljaci tvrde da se ni jedan ministar poljoprivrede od samostalnosti hrvatske države nije ovako bahato ponašao prema njima kao sadašnji ministar Tihomir Jakovina. Nemaju više kuda, stjerani su uza zid, i samo se čeka kraj hrvatskog seljaštva. Ne pomažu ni EU fondovi, jer ne mogu povući sredstva budući da ne mogu osigurati 50 posto vlastitih sredstava, a ne mogu dići ni kredit jer nisu kreditno sposobni.
