Prije točno godinu dana na međunarodni dan migranata, 18. prosinca 2016. godine, Državni je zavod za statistiku u rubrici Zanimljivosti objavio članak upravo o migrantima, a 21. srpnja ove godine objavljeni su najnoviji podatci o migracijama unutar i izvan zemlje.

Opća skupština UN-a prihvatila je 18. prosinca 1990. Konvenciju o zaštiti prava migrantskih radnika i članova njihovih obitelji te je 2000. odlukom Ujedinjenih naroda taj dan proglašen Međunarodnim danom migranata. On se obilježava diljem svijeta u međuvladinim i nevladinim organizacijama širenjem informacija o ljudskim pravima i temeljnim političkim slobodama migranata radi razmjene iskustava i osmišljavanja akcija kako bi se osigurala zaštita migranata.

Prema podacima Eurostata, 3,8 milijuna ljudi imigriralo je 2014. u jednu od zemalja EU-28, dok je najmanje 2,8 milijuna migranata napustilo Europsku uniju. Na migraciju utječe kombinacija ekonomskih, političkih ili društvenih čimbenika bilo u zemlji podrijetla migranta (push-faktori) bilo u zemlji odredišta (pull-faktori).

Povijesno gledano, relativni ekonomski prosperitet i politička stabilnost EU-a utjecali su na pull-faktor. U 2013. države članice UN-a i službeno su priznale ulogu migracije u razvoju te je postavljen zahtjev za daljnjom suradnjom kako bi se prevladali izazovi neregularnih migracija.

Tadašnji glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon tom je prilikom rekao: ''Migracija je izraz ljudske težnje za dostojanstvom, sigurnošću i boljom budućnošću. To je dio društvenog tkiva, ali i dio našeg poboljšanja kao ljudske obitelji.'' 

Godine 2015. iz Hrvatske se u inozemstvo odselilo nešto manje od 30 tisuća osoba, dok se u Hrvatsku doselilo tek nešto više od 11 tisuća osoba te je saldo migracije s inozemstvom bio negativan i iznosio je -17 945. Migracijski saldo posljednji je put bio pozitivan 2008., kada je iznosio 7 053, a tek godinu poslije iznosio je -1 472. Najveći skok u migracijskom saldu među pojedinačnim godinama zabilježen je u 2014., kada se razlika između broja doseljenih i odseljenih više nego udvostručila u odnosu na godinu prije.

U Hrvatsku se prošle 2016. godine iz inozemstva doselilo 13.985 osoba, u inozemstvo je iselilo njih 36.436 odnosno 22.451 osoba više, a najviše se iseljavaju mladi.

 Iz inozemstva se doselilo 55,3 posto hrvatskih državljana i 44,7 posto stranaca, a odselilo se 95,6 posto hrvatskih državljana i 4,4 posto stranaca. Najviše je doseljenih iz Bosne i Hercegovine (31,1 posto), a najviše je odseljenih iz Hrvatske otišlo u Njemačku (56,1 posto).

Doseljeni najčešće dolaze u Grad Zagreb (23,8 posto) i Splitsko-dalmatinsku županija (14, posto), a i najviše odseljenih je iz Zagreba (13,4 posto) te slijede Osječko-baranjska županija s 10 posto i Zagrebačka županija s 8 posto. S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih veći je udio muškaraca (60 posto), kao i kod odseljenih u inozemstvo (54,1 posto. Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,7 posto).

Mjesto stanovanja unutar Hrvatske prošle godine promijenile su 74.752 osobe, a najviše se preseljavaju mladi u dobi od 20 do 39 godina (48 posto) i udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,7 posto. Najviše osoba (42,2 posto) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,9 posto, a između naselja istoga grada/općine 19,9 posto osoba.

Najveće migracije stanovništva između gradova/općina iste županije bile su u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva, što je razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo, imao je Grad Zagreb (2706 osobe), a najveći negativan saldo ukupne migracije imale su Osječko-baranjska (minus 3.952 osobe) i Vukovarsko-srijemska županija (minus 3526 osoba).

Usporedbe radi, 2015. godine Vukovarsko-srijemska županija imala je negativan saldo migracije među županijama (minus 1179 osoba), baš kao i Brodsko-posavska županija (minus 983 osobe) što dovoljno govori o povećanju broja osoba koje su odselile iz tih županija.