SLAVONSKI BROD – Mjesecima već, na mukama su građani Slavonskoga Broda i pravne osobe, kao vlasnici građevnog otpada, jednako kao i posjednici (izvođači radova koji su ugovorima s investitorima najčešće vezani i obvezom uklanjanja, odvoženja i zbrinjavanja građevnog otpada).

Naime, oni koji su savjesni, ne žele otpad nastao prilikom gradnje, renoviranja ili rušenja objekata, pod okriljem mraka istresati po postojećim ili praviti nove divlje deponije. Ne mogu ga ni držati ispred stanova ili kuća na javnim površinama, jer nikad se ne zna, kad će komunalni redari početi raditi i naplaćivati im kazne ako bi, neovlašteno, koristili javne površine kao „privremena odlagališta".

Grad Slavonski Brod odavno je trebao raspisati natječaj za dodjelu koncesije, ali to nikada nije učinio. Kada će – ne zna se.

Na Vijuš građevinski otpad ne može

Tragom upita jednog našeg čitatelja, krenuli smo ispitati što mu je činiti s građevinskim otpadom nakon što je, čitatelj, renovirao kupatilo u svojem stanu koji je u stambenoj zgradi. Nažalost, kako stvari stoje, možemo mu samo prenijeti – odgovorni mole za strpljenje. Na jedinu gradsku deponiju, Vijuš, građevni otpad ne može. Tako su rekli inspektori iz Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Štoviše, ne samo rekli, nego i naredili pa je, sukladno tome, već odloženi otpad, mulj iz „crnog potoka" koji je nedavno saniran, morao biti uklonjen i privremeno premješten u krug Slavonije DI.

Inače pitanja zbrinjavanja građevnog otpada regulirano je Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom (Narodne novine broj 38 iz 2008.) koji kaže kako je građevni otpad onaj otpad „koji je nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne obrade koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao."

U razgovoru s rukovoditeljem Komunalčeve RJ Higijena, Ilijom Žankom, na kojeg su nas uputili iz uprave ovog trgovačkog društva, saznali smo kako se intenzivno radi na što bržem rješavanju pitanja zbrinjavanja te vrste otpada koji je u vlasništvu i posjedu građana, i koje on moli za strpljenje.

Problem kojem, za sada, ne vidi brzo rješenje je građevni otpad pravnih osoba iz građevinskog sektora jer tu se radi o doista velikim količinama, odnosno zapreminama. Kao primjer naveo je potrebu za zbrinjavanjem oko tri tisuće prostornih metara takvog otpada od bivše Veterinarske stanice Slavonski Brod i otpada koji je nastao prije više godina kada je bila započela rekonstrukcija hotela „Park" .

Članak 5. izričito zabranjuje odložiti građevni otpad na mjestu nastanka kao i na lokacijama koje nisu za to predviđene. Ali isti taj pravilnik ovlaštenim za zakonito zbrinjavanje otpada smatra svaku „pravnu i fizičku osobu-obrtniku koja, temeljem Zakona o otpadu, posjeduje dozvolu za gospodarenje građevnim otpadom i ovlaštenik je koncesije za gospodarenje građevnim otpadom."

Ovdje je potrebno naglasiti kako je lokalna zajednica, u ovom slučaju Grad Slavonski Brod, odavno trebao raspisati natječaj za dodjelu koncesije, ali to nikada nije učinio. Kada će – ne zna se. Zato bi bilo nesuvislo nabrajati  što bi sve, onaj komu se koncesija dodjeljuje, trebao zadovoljiti pa, kao najvažnije, ističemo samo: mora imati reciklažno dvorište u kojem će osamdeset posto građevnog otpada reciklirati radi njegove ponovne uporabe u građevinarstvu, a za ostalih dvadeset posto mora imati uređeno trajno odlagalište.

Sad smo došli do pitanja – na čemu Žanko temelji zamolbu građanima za još malo strpljenja i odgovora na to pitanje – samo na svojoj dobroj volji i želji da se taj problem riješi. Ali nije do Žanka. Gradonačelnik Mirko Duspara i koalicijska vlast imaju vrući krumpir u svojim rukama.