Ministarstvo poljoprivrede u četvrtak poslijepodne opširno je odgovorilo na 11 zahtjeva Stožera za obranu hrvatskog sela.
U nastavku donosimo odgovore u cijelosti.
1. Osiguravanje da otkupna cijena žitarica za ratarske proizvode ne smije biti ispod 0,2 EUR po kilogramu, ukoliko je burzovna cijena po kojoj se određuju cijene ispod 0,2 EUR. U slučaju da je burzovna cijena veća od propisane minimalne od 0,2 EUR po kilogramu, onda se veća burzovna cijena primjenjuje za otkup žitarica.
Kada je riječ o otkupnim cijenama najznačajniji faktori koji utječu na njihovo formiranje su prilike na tržištu i pitanje ponude i potražnje – podsjećamo kako Hrvatska ima dosta više žitarica i uljarica od vlastitih potreba, a država kao niti Ministarstvo poljoprivrede ne može aktom odrediti dugoročne cijene žitarica na tržištu. RH je dio europskog tržišta i na pitanje cijena, pa i interventnih cijena žitarica, primjenjuju se propisi Europske unije. U tom pogledu europskim su uredbama utvrđene minimalne interventne cijene od 101 EUR/ toni. Ovo pravilo o interventnoj razini kad se uključuje sustav europske politike cijena primjenjuje se i obvezan je za sve zemlje članice, pa i Hrvatsku.
Ovo jest izazovna godina za naše ratare, o tome se kontinuirano i konstruktivno razgovara i s predstavnicima sektora okupljenim u Hrvatsku poljoprivrednu komoru. Ratarima je proteklih godina na raspolaganju bilo više programa pomoći, no Vlada RH je na sjednici ovog mjeseca prvi puta donijela i poseban program za ratare koji pruža potporu za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva, a za provedbu je osigurano 10,1 milijun eura.
Uslijed utjecaja klimatskih promjena, geopolitičkih kretanja te zbog tržišnih poteškoća, ali i slijedom činjenice da su ove godine najviše pretrpjele ozime kulture, Programom će se poduprijeti proizvođači u sektoru ratarstva koji se bave proizvodnjom pšenice, ječma, zobi, tritikale, raža, uljane repice i pira, kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na održivost proizvodnje ratarskih kultura u Hrvatskoj.
2. Stavljanje izvan snage Naredbe i svih propisa koji stavljaju uzgajivača svinja u nepovoljan položaj koji ograničavaju slobodu izbora u vezi s klanjem svinja.
Zahtjev Stožera koji se odnosi na stavljanje izvan snage postojeće Naredbe čija dosadašnja provedba donosi rezultate u vidu pada epidemiološke krivulje ravno je uništenju hrvatskog svinjogojstva. Ovakvi zahtjevi neutemeljeni na znanosti i struci mogu dovesti do rasplamsavanja afričke svinjske kuge, ali i bacanja u vjetar novca poreznih obveznika i višemjesečnog truda i rada administracije, službi na terenu i odgovornih posjednika, što je na koncu i dovelo do smirivanja širenja zaraze.
Prihvaćanje ovog zahtjeva kompromitiralo bi ove napore i ugrozilo hrvatsko svinjogojstvo, kao što ga ugrožavaju ilegalne radnje članova Stožera i politizacija teme koja može biti isključivo stručne naravi – kako joj Vlada i Ministarstvo i pristupaju.
3. Izrada i implementacija strategije svinjogojstva u roku od 15 dana, koja će uključivati oporavak pogodenih uzgajivača svinja i sadržavati jasne i provedive mjere potpore, u dogovoru s poljoprivrednicima. Na svim sastancima trebaju sudjelovati predstavnici
uzgajivača koji to zatraže.
Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede uvijek su otvoreni za sastanke s predstavnicima svih sektora i gotovo na tjednoj bazi održava sastanke s predstavnicima udruga svinjogojaca, Hrvatskom poljoprivrednom komorom i Središnjim savezom uzgajivača svinja.
Vlada RH je donijela niz Programa ne samo za naknadu eutanaziranih svinja već i za održivost svinjogojaca uslijed nemogućnosti trženja, vrijedan 5 milijuna eura.
Danas su tako na Vladi usvojena dodatna dva programa; Program potpore za očuvanje proizvodnje prasadi na području zone ograničenja zbog izbijanja afričke svinjske kuge i Program potpore gospodarstvima zbog narušenog proizvodnog potencijala uslijed provedbe naređenih mjera suzbijanja afričke svinjske kuge, ukupno vrijedna 7 milijuna eura.
Također u pripremi su dodatna dva programa za subvencioniranje otkupa težih svinja od 150 kg i program pomoći za prerađivače tradicionalnih slavonskih proizvoda. Također Ministarstvo će u suradnji s Veterinarskim fakultetom uskoro predložiti tipske modele farmi za sve one koji se žele baviti svinjogojskom proizvodnjom.
4. Hitno omogućavanje prodaje zdravih svinja i njihovo klanje (uz prethodni pregled veterinara) te preradu svinjskog mesa u objektima vlasnika svinja. Također, osigurati mobilne klaonice gdje je to potrebno, posebice na području „zona ograničenja".
Sukladno Naredbi i pravilima veterinarske struke i znanosti prodaja zdravih svinja i njihovo klanje moguće je jedino u svrhu termičke obrade toga mesa.
Što se tiče klanja i prometa svježeg mesa na domaćinstvima to još uvijek nije moguće. Pojava bolesti značajno opada te vjerujemo da ćemo postići i takav status uz uvjete koje će odrediti veterinarska struka. Broj značajnog opadanja bolesti dokaz je da su mjere koje smo provodili bile učinkovite.
5. Ukinuti kategorizaciju objekata koja stavlja uzgajivače u neravnopravan položaj i osigurati financijsku podršku u stopostotnom iznosu onima koji žele postaviti biosigurnosnu infrastrukturu.
O utemeljenosti kategorizacije objekata najbolje govore činjenice, a to je da su do sada zabilježena svega dva slučaja zaraze na objektu kategorije 4, dok se više od 90 posto zaraženih gospodarstava nalazilo u nižim (0,1,2) kategorijama koje ne zadovoljavaju biosigurnosne mjere. Financijska podrška je onima koji su željeli povećati razinu biosigurnosti na gospodarstvima omogućena u godinama prije, ali i nastavljena nakon pojave afričke svinjske kuge u RH. Kategorizirano je više od 76 tisuća objekata, a biosigurnost podignuta za nešto više od 25 % objekata. Za ove napore se slobodno može reći da je preveniralo pojavu afričke svinjske kuge na tisućama gospodarstava i spasilo mnogo veće gubitke u svinjogojstvu od onih koje bilježimo danas – oko 3 posto u odnosu na ukupni broj svinja u RH. Neovisno o kategoriji biosigurnosti, mi smo pomoć zbog gubitaka vezanih uz ASK osigurali za sve posjednike.
6. Osiguravanje redovitih mjesečnih financijskih sredstava za uzgajivače koji su prisiljeni na prestanak uzgoja, kako bi mogli dostojanstveno preživjeti ovu krizu dok ne podignu nova stada svinja.
Vlada i Ministarstvo poljoprivrede donijeli su niz Programa pomoći sektoru svinjogojstva. Programom potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu propuštene dobiti uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge (UFEU, klanje za termičku obradu) vrijedim 5 milijuna eura financirat će se proizvodni potencijal u trenutku eutanazije od 2,18 eura po rasplodnom grlu i 0,36 eura po tovljeniku, sve do dana dok ne počne nova proizvodnja.
7. Isplata štete za eutanazirane svinje po tržišnim cijenama.
Sukladno dogovoru s udrugama svinjogojaca, kao i Uredbi 287 cijena za naknadu je formirana u tjednu pred pojavu bolesti te se isplaćuje u iznosu od 2 eura po kg. Iako je cijena tokom ljeta značajno padala svima smo isplaćivali dogovorenu cijenu. Tako je do danas isplaćeno 1209 gospodarstva ukupne vrijednosti 7,1 milijuna eura. Tako će biti dok bolest bude trajala.
8. Pružanje podrške u obnovi stada kroz osiguranje kvalitetnog rasplodnog materijala.
Vezano za osiguranje kvalitetnog rasplodnog materijala na tome se sustavno radi te će uskoro biti predstavljeno.
9. Javno obznaniti izvor zaraze u Slavoniji.
Prije pojave bolesti laboratorijski je pretraženo 17 tisuća divljih svinja i 33 tisuće uginuća domaćih svinja. Svi ti slučajevi su bili na neki način sumnja na ASK. Sumnja od 23.6.2023. nažalost je i potvrđena. Sukladno propisima provedeno je i epidemiološko istraživanje. Unos virusa ASK na područje Republike Hrvatske posljedica je djelovanja ljudskog čimbenika, a vjerojatni putevi unosa su kontaminirana vozila, obuća, predmeti, a ne može se isključiti i ilegalni unos zaraženog mesa i mesnih proizvoda. Pretpostavlja se da je virus u Republiku Hrvatsku unesen iz područja Bosne i Hercegovine. Dodatni čimbenik za daljnje širenje je i činjenica da se na objektima na kojima je potvrđena zaraza nisu provodile minimalne mjere biosigurnosti poput primjerice dezinfekcije vozila, obuće i ruku prije i nakon ulaska u objekte sa svinjama.
Prva tri slučaja ASK-a su nepovezana od čega je jedan na udaljenosti od 40 km (Posavski Podgajci – Privlaka) što je dokaz antropogenog širenja.
10. Omogućiti repopulaciju u objektu protekom 15 dana nakon uredno provedene dezinfekcije objekta na kojem je utvrđena zaraza.
Po zaustavljanju širenja bolesti i suzbijanju ASK procijenit će se situacija i donijeti odluka o skraćivanju ili produživanju ovog roka. Inače, rok od 12 mjeseci je određen samo za objekte koji ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima jer u slučaju punjenja objekta u kraćem razdoblju te uzimajući u obzir epidemiološku situaciju i način držanja svinja ponovo bi došlo do izbijanja bolesti na istim lokacijama.
Nakon što steknemo status odnosno regionalizaciju, a time i klanje na dvorištima i promet svježeg mesa tek tada ćemo moći govoriti o 15 dana ( Uredba 687 – regulira sva pravila do regionalizacije, nakon toga primjenjuje se Uredba 594).
11. U zoni zaraze koja može biti maksimalno unutar kruga od 3 kilometra provesti epidemiološko istraživanje u vidu serološkog praćenja divljih svinja prema naputcima iz priručnika o ASK, naložiti lovovlaštenicima provođenje naputaka iz priručnika ASK.
Za držane svinje, osim pojačanih biosigurnosnih mjera, ne bi trebalo biti zabrana u prometu, niti obveze klanja u klaonicama s posebnim odobrenjima, već u vlastitom objektu uz prethodni nadzor veterinara.
Nakon stjecanja statusa odnosno regionalizacije neće biti ograničenja za držanje svinja u objektima 3 i 4 niti zabrane prometa i klanja što vrijedi i za vlastita dvorišta.
Za divlje svinje postoji Naredba, a Vlada je donijela i Odluku kojom je predviđeno ublažavanje negativnih gospodarskih i socijalnih učinaka, te financijski pomoglo lovoovlaštenicima, ali i kako bi ih se potaknulo na aktivno sudjelovanje u sprječavanju daljnjeg širenja afričke svinjske kuge. Odluka je vrijedna 800 tisuća eura i služi kao nadoknada lovoovlaštenicima zbog nemogućnosti prometovanja mesom odstrijeljenih divljih svinja te je loovovlaštenike dodatno rasteretila obveze plaćanja 50% naknade za pravo lova.
