SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA / POŽEGA – Investitori iz Slavonije i šire Hrvatske s posebnom pažnjom prate najnovija događanja na valutnim tržištima, gdje je euro dosegao svoju najnižu razinu prema dolaru u zadnjih šest i pol mjeseci. Ovaj nagli pad posljedica je bojazni da bi novi američki carinski nameti mogli uzdrmati gospodarstvo eurozone, izazivajući nestabilnost koja bi utjecala na poslovanje, uvozne cijene i investicije na ovim prostorima.

U ponedjeljak, 11. studenog 2024., euro je pao za 0,6 posto, dosegnuvši vrijednost od oko 1,0657 dolara, što je najniža razina od svibnja ove godine. Američki dolar nastavio je jačati u iščekivanju novog trgovinskog smjera Sjedinjenih Američkih Država, što bi moglo dodatno destabilizirati europsku valutu. Građani iz Hrvatske mogli bi osjetiti posljedice kroz cijene uvozne robe, koje bi porastom dolara postale skuplje, dok bi pad eura mogao utjecati i na hrvatske izvoznike u zemlje izvan eurozone.

Dodatni pritisak dolazi i iz političkih kretanja u Njemačkoj, gdje je kancelar Olaf Scholz otvorio mogućnost prijevremenih izbora, što samo pojačava neizvjesnost na tržištima. Fiskalna politika najveće europske ekonomije mogla bi postati labavija, što bi još dodatno oslabilo euro u odnosu na dolar piše Poslovni dnevnik.

Analitičar Chris Turner iz ING-a napominje da bi Trumpova administracija mogla potaknuti američku potrošnju i investicije kroz carinske i porezne reforme, čime bi SAD stekao dodatnu prednost na svjetskom tržištu.

- Američki potrošački sektor može računati na stabilnost, dok se Europa suočava s izazovima. - istaknuo je Turner, čime podcrtava strahove od dugoročnijih posljedica na eurozonu i europska tržišta.

Mjere koje bi SAD mogao poduzeti uključuju i strategije jačanja dolara kroz prisilu drugih zemalja na prilagođavanje svojih valuta, u čemu neki analitičari vide paralelu s povijesnim Plaza sporazumom iz 1985. godine. U tadašnjim je uvjetima dogovor o deprecijaciji dolara bio ključan za ponovno usklađivanje svjetskih valuta. Danas bi, međutim, takav scenarij mogao dodatno otežati oporavak gospodarstava eurozone.

U cijelom ovom scenariju, i stanovnici Slavonije koji štede u eurima ili planiraju poslove s inozemstvom mogli bi osjetiti promjene kroz slabiju kupovnu moć i neizvjesnost u vezi s valutnim tečajevima. Hrvatski izvoznici, mogli bi dobiti konkurentsku prednost na tržištima izvan eurozone zbog pada eura, no to bi također značilo veći rizik u poslovanju s nepredvidivim kretanjima tečaja.

Stručnjaci upozoravaju na važnost praćenja situacije te prilagodbe poslovanja u skladu s potencijalnim promjenama u međunarodnoj trgovini.