Tužno i poražavajuće zvuči podatak da su u regiji intenzivne poljoprivrede kao što je Slavonija, oranice u samom vrhu založenih nekretnina, imovine na bubnju, piše glas-slavonije.hr! Žalosno zvuči da poljoprivrednik zalog stavlja na ono od čega živi – na zemlju, na svoju egzistenciju! Jer, samo u Osječko-baranjskoj županiji, na čijem su području prema jučerašnjim podacima HGK-ovog Očevidnika nekretnina pod ovrhama i stečajevima javne dražbe za idućih nekoliko tjedana raspisane za 86 nekretnina, više od trećine upravo su – oranice! Založene su uglavnom same ili s kućama. Većinom su predmeti ovrha, a samo manji dio ih je u stečajevima.

U najnerazvijenijoj slavonskoj županiji - Požeškoj, za koju su u ovom trenu dražbe raspisane za 11 nekretnina, njih čak osam su oranice, same ili s drugom imovinom poput kuća, livada, pašnjaka, šuma, vinograda…! Neslavna je statistika i u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje na dražbe idućih (tje)dana ide 28 nekretnina, od čega je ovršenih oranica čak 18! Na žalost, ovršenih ovrhom, ne poljoprivrednom mehanizacijom! U Virovitičko-podravskoj županiji dražbe su raspisane za deset nekretnina, od čega su tri oranice, a u Brodsko-posavskoj na bubnju je idućih (tje)dana 40 nekretnina, među kojima je i sedam poljoprivrednih zemljišta.

Podvučeno, od ukupno 175 slavonskih nekretnina s 'izdatumiranim' javnim dražbama, oranice čine više od trećine – njih 67. Sve masovnije davanje zemlje u zalog za podignute kredite u požeškom kraju potvrđuje i najveći mljekar u toj županiji Željko Strapač iz Vetova.

– Ljudima je lakše dati oranicu pod zalog nego kuću! Banke sve više vole zemlju kao zalog nego kuće, jer će ju prije prodati, pogotovo u Slavoniji. Kuća je njima mrtvi kapital, a u Slavoniji je ona sada to uistinu. Toliko je ovršenih kuća i stanova na bubnju da banke više ne znaju kud će s njima - kaže Strapač.

Zapravo, na ovoj se temi isprepleće sva problematika poljoprivrede, besparice na selu, priče i 'mešetarenja' s poticajima, kraha mljekarskog sektora, cijena, ponude i potražnje na tržištu nekretninama, preorijentacije poljoprivrednika s jedne proizvodnje na drugu i što još sve ne.

– Danas je bolje uložiti u zemlju nego u nekretninu na Jadranu! Tko ima novac, ulaže u zemlju jer kroz poticaj, politiku potpora EU-a…, dobiješ siguran novac za to. Na nagovor poljoprivrednih službi da se preorijentiraju, mnogi su ušli u proizvodnju mlijeka kada je ono imalo umjetnu cijenu od četir kune, a sada, slučaj je u mom kraju, cijena mu je pala i na 1,97 kuna. U međuvremenu, ljudi su uzimali kredite za podizanje farmi s muznim kravama, a taj sektor sada je na koljenima. Ostali su krediti, zalozi, hipoteke, ovrhe, a imovina je završila na bubnju. Eto, otud tolika zemlja na dražbama! - potvrđuje Strapač zakon spojenih posuda u ovoj i srodnim problematikama čiji je zajednički kišobran HR poljoprivreda. Najveći mljekar Požeštine kaže kako će ovu situaciju s tolikom zemljom na bubnju iskoristiti veća i velika gospodarstva, velike tvrtke.

K tome, sve se to događa kada je skočila potražnja za zemljom, a time i njena cijena, koja je najveća na istoku Slavonije – i do 10.000 eura/ha, a višestruko se smanjuje prema zapadu regije. No ni zemlja na bubnju, bar ne na početnim dražbama, nije jeftina.

– Banke nisu prije toliko bile zainteresirane da se zemlja daje pod zalog, no u zadnje vrijeme sve više prihvaćaju poljoprivredne površine kao sredstvo povrata kredita. A i vlasnici prije posežu za njivom nego da im zbog kredita ode kuća. Misle - manja je šteta. Očito, na tržištu nekretninama oranice brzo idu. Kada ode njiva, ljudi misle – ne mora nitko niti znati da ti je netko uzeo oranicu - kaže predsjednik HPK Matija Brlošić. I on se slaže da ni zemlja na bubnju nije prema bagatelnoj cijeni. Ocjenjuje, cijena joj je i pod teretom dosta realna, za što trgovac nekretninama Vlado Rechner kaže da je to posljedica od prije uzetih, većih cijena zemlje. Dodaje kako je to većinom zemlja malih površina i loši(ji)h pozicija.

– A danas svi hoće od pet hektara naviše, jer je politika okrupnjavanja - kaže Rechner, koji ima svoj stav o tome tko za zalog daje zemlju:

- Da, žalosno je da poljoprivrednik zalaže zemlju, no uvjeren sam – taj koji je založio zemlju, i nije pravi poljoprivrednik. Pritom mislim na menadžerske poljoprivrednike, poljoprivrednike-biznismene, kojima su to omogućile igre s poticajima, poput onih u aferi ARKOD.