Obistine li se Vladine projekcije napravljene za potrebe izrade proračuna za 2017. o tome da će broj umirovljenika u ovoj godini narasti za oko 5000 te da će to povećati trošak za mirovine za stotinjak milijuna kuna, znači da će Hrvatska do kraja 2017. imati gotovo 1,240.000 umirovljenika, što je gotovo trećina populacije.
Obistine li se Vladine projekcije napravljene za potrebe izrade proračuna za 2017. o tome da će broj umirovljenika u ovoj godini narasti za oko 5000 te da će to povećati trošak za mirovine za stotinjak milijuna kuna, znači da će Hrvatska do kraja 2017. imati gotovo 1,240.000 umirovljenika, piše glas-slavonije.hr.
To je 28,7 posto stanovništva, što znači da bi u mirovini do kraja godine bila gotovo trećina populacije. Prema podacima HZMO-a, u ovom je trenutku 1,440.188 osiguranika mirovinskog osiguranja (radnika), a korisnika mirovina 1,233.375, pa je omjer zaposlenih i umirovljenih (1:1,17) i dalje vrlo tijesan te izaziva nelagodu pri pogledu na budućnost mirovinskog sustava i zemlje uopće.
Jer omjer bi trebao biti minimalno 1:2, da jedan radnik zarađuje za sebe i za bar jednog umirovljenika. U nekim županijama, poput (dijela) slavonskih, omjer je već prevagnuo na krivu stranu, pa je tu i 1:0,96. Prema statistikama HZMO-a, u 2017. očekuje se oko 6500 novih korisnika MO, jer predviđa se da će u mirovinu otići oko 50.000 radnika, ali se očekuje i 43.500 umrlih korisnika, što čini godišnje povećanje od 6500 umirovljenika.
Ima malo radnika
Taj će se broj, predviđa se, prema posebnim propisima smanjiti za oko 1500, pa je to u konačnici povećanje od 5000 umirovljenika u 2017. Prema tim praćenjima, očekivanja su da će se broj osiguranika povećavati, pa tako i omjer korisnika i osiguranika MO ići u pozitivnom smjeru.
- Nema previše umirovljenika, nego je premalo zaposlenih - komentira nepovoljna kretanja predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović i nastavlja: "Stvara se atmosfera, fama, kao da su nam umirovljenici krivi što je omjer loš, što su 'šavovi' sustava prenapregnuti, a riječ je o populaciji koja je pošteno odradila svoj radni vijek i zaradila mirovinu, punila mirovinske fondove, predavši tu zadaću novim generacijama, a sada je zbog napregnutih šavova sustava kriva što je živa.”
Država očekuje da će od doprinosa za mirovinsko osiguranje u 2017. skupiti 22,57 milijardi kuna, što znači da će se, kako bi se pokrio trošak mirovina, iz poreznih prihoda morati osigurati dodatnih 17 milijardi. "Nije istina da novca nema, ima ga, ali je kod banaka”, nastavlja Petrović.
Trend rasta broja umirovljenika zanimljivo je pratiti još od 1980-ih, od kada je taj porast, ocjenjuju demografi, kontinuiran. Demograf s Instituta "Ivo Pilar” u Vukovaru Dražen Živić kaže da je tada umirovljenika bilo manje od 500.000. Omjer zaposlenih i umirovljenika kao iz snova – 1:4, što se danas čini nedostižnim. Od 1980. do rata imali smo, dodaje, znatan rast zaposlenih - 750.000 u 1980., a već '87, '88. i '89. i više od dva milijuna, no nakon 1990. broj znatno pada.
Kratkoročno - loše
- Broj umirovljenika u tom vremenu rastao je zbog više razloga. Najvažniji je demografski, jer naša nacija stari. Nagli porast nastaje početkom 90-ih, kada se masovno poseže za institutom dokupa staža, pri čemu se rješavao problem nefunkcioniranja tvrtki, njihova stečaja, a problem radnika rješavao dokupom staža, što je bio znatan priljev broju umirovljenika. Nadalje, došao je rat, koji je sa sobom povukao brojne vojne mirovine, a prije navršenih godina njihovih korisnika za redovnu mirovinu, što znači i neuplatu u mirovinske fondove - nabraja Živić.
Rast broja umirovljenika svakako se povezuje i s umirovljenjem postratne generacije, koja se rađala do 1954. Umirovljenje tih generacija bio je velik pritisak na brojke.
Dok praćenja HZMO-a očekuju pozitivine trendove, projekcije demografa su da će se rast broja umirovljenika nastaviti u idućih desetak godina.
– Nakon toga dolaze malobrojnije generacije, koje su rađane 1970-ih, kada je natalitet bio relativno nizak. Kada one krenu u mirovinu, one neće generirati porast broja umirovljenika. Smanjenju njihova broja pridonijet će i podizanje godina radnog vijeka, što nam je, htjeli ili ne, neizbježnost, a treći razlog bit će duži život u mirovini. Sve to stabilizirat će broj umirovljenika na njih oko 1,2 milijuna, možda i manje - iznosi demografske prognoze Živić.
Dražen Živić, demograf
SUSTAV MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI JE NA IZDISAJU
- Društvo će se morati dogovoriti kakav će biti naš mirovinski sustav. Smanjivat će se udio državnog sustava, državnih fondova, a jačati vlastita štednja. Već sada imamo smanjen priljev, opadajuću reprodukciju radnog kontingenta – više ljudi izlazi iz radne dobi nego što ulazi na tržište rada, i onda se javljaju manjkovi. Sustav međugeneracijske solidarnosti je na izdisaju, s tim se suočavaju svi niskonatalitetni. Najčešći je odgovor države podizanje gornje granice odlaska u mirovinu, duže ćemo morati raditi, do 67. godine. Mogu se sindikati buniti koliko hoće, no drugog rješenja nema. Ili ipak ima – smanjenje mirovina. Uglavnom, ne zna se što je od toga nepopularnije. Ili financijskom injekcijom ići u državne fondove. Čini se da je, uvjetno rečeno, najbezbolnije podizanje radne dobi, no to se ne može raditi linearno za sva zanimanja, za neka je to nemoguće. No, generalno, to je put kojim idu i drugi - kaže demograf Dražen Živić.
