SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA - Pad broja stanovnika od sedamnaest posto, mada očekivan, zabrinuo je dvije slavonske županije - Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku. Neminovno, bit će teško zaustaviti taj negativan trend, ali društvo se u cjelini treba potruditi kako bi on narednih godina bio barem usporen.

Mozga se, stoga, već naveliko o tomu što bi Slavoniju moglo vratiti u život. Prethodnih godina govorkalo se o projektima istraživanja i iskorištavanja geotermalnih izvora čiji bi potencijal mogao biti pokretač gospodarstva u nekim područjima Hrvatske. Projekti koji su uključivali testne bušotine dobili su 2021. godine 'vjetar u leđa' osnivanjem Hrvatske udruge geotermalne energije čija je uloga poticanje razvoja u tom smjeru.

Oba grada Brodsko-posavske županije, Nova Gradiška i Slavonski Brod, već su odlučila iskoristiti geotermalne izvore koji se nalaze nekoliko desetaka metara ili, pak, više od kilometra ispod površine zemlje na njihovu području. Nadaju se time osigurati korist domaćem gospodarstvu na 'duge staze'.

Kako smo pisali u svibnju prošle godine, Grad Slavonski Brod u studije je već uložio pozamašne svote novca. Sada već davne 2019. godine naručio je izradu Studije o mogućnosti pronalaženja geotermalnih izvora vode koja je pokazala kako se na prostoru Tvrđave Brod, na dubini od 25 do 50 metara, nalazi vodonosni sloj.

- Prema dostupnim podatcima, na području istraživanja prisutan je prosječan geotermalni gradijent (porast od tridesetak stupnjeva Celzijevih po kilometru dubine), ako je željeni modalitet korištenja za grijanje te potom za rekreaciju i, eventualno, terapiju (ako bi zahvaćena termalna voda imala balneološki povoljne karakteristike), dubine interesantne za zahvat voda su otprilike od 1500 do 2000 metara. Kao potencijalni geotermalni vodonosnici od interesa mogu se, na području Grada Slavonskoga Broda, smatrati svi oni iz kojih bi se zahvaćena voda mogla koristiti za grijanje i/ili za rekreaciju i balneoterapiju. Uzimajući to u obzir, jasno je da se razmatraju različite željene temperature: ako se voda koristi za rekreaciju i terapiju, dovoljno je da ima temperaturu između 30 i 40 stupnjeva Celzijevih; ako se pak razmatra da termalna voda posluži i za grijanje, potrebno je pridobiti vodu temperature od 60 do 80 stupnjeva Celzijevih, zavisno od sustava koji bi se primijenio. - zaključak je stručnjaka koji su sudjelovali u izradi Studije.

Iskorištavanje tople vode za grijanje kućanstava, bazena i slično, brodski gradonačelnik Mirko Duspara istaknuo je tek kao neke od mogućnosti.

Nova Gradiška slijedit će taj primjer.

- Ono što nam je jako bitno jest ulaganje u obnovljive izvore energije. Želimo napraviti široku sliku brige o okolišu. Nova priču koju otvaramo su geotermalni izvori. To je trenutno u prvoj fazi studije eksploatacije. Kandidirali smo se za sredstva iz Fonda norveške i islandske vlade te Lihtenštajna. Tu ulazimo u ozbiljnu priču gdje bismo istražili naše podzemlje u narednih godinu dana, što je projekt od barem dva milijuna kuna, a potom bismo radili bušotine. Nakon toga, radili bismo stanicu isključivo namijenjenu za Industrijski park, a ako bi se pokazala mogućnost, toplovodima bismo išli i do grada jer smo grad od petnaestak tisuća stanovnika koji bi bio idealan prototip za takvu stvar. - kazao je nedavno novogradiški gradonačelnik Vinko Grgić u novogodišnjem razgovoru za SBplus.

Temperature geotermalnih voda u Hrvatskoj su natprosječno visoke - 60-ak posto veće od europskog prosjeka. Usto, dovoljan broj crpilišta ima vodu temperature veće od 150 stupnjeva.

Povežemo li te informacije s onima da je za potvrđivanje geotermalnog potencijala, odnosno, istraživanja povezana s tim odobreno 225 milijuna kuna, dok će 25 milijuna biti osigurano Operativnim programom konkurentnosti i kohezije, jasno je kako će gradovi malo toga morati uložiti iz vlastitih sredstava.

No, kako bi oživotvorenje zamisli o korištenju geotermalnih izvora i eksploatacija prirodnih bogatstava te vrste 'svjetlo dana' mogli dočekati tek za koje desetljeće, upitno je hoće li dotad slavonska županija s ova dva grada biti opustošena u drugom smislu - onom demografskom.

Iz islandskog iskustva temeljenog na šest velikih geotermalnih elektrana, dva grada Brodsko-posavske županije mogu naučiti puno. Između ostalog i to kako da - paradoksalno - 'trčanjem' za zelenom energijom ne devastiraju izgled okoliša. Sustavi iskorištavanja geotermalnih izvora, naime, zahtijevaju nerijetko duge cijevi za dopremu vode od jedne točke do druge i slično. Više o islandskim geotermalnim elektranama moguće je pročitati OVDJE.