- Donose se političke odluke koje više odgovaraju političkom sustavu nego rješavanju problema. Postavljanje demografije u socijalni okvir nije dobro, nije se prihvatio model prema izraelskoj formi, nije se uključilo naše iseljeništvo. Hrvatska funkcionira na principu zbrinjavanja stranačkog kadra. To vrijedi i za ovu vlast, koja se više bavi imovinom nego ljudima. Ako se trendovi nastave ovakvim intenzitetom negativne bilance i iseljavanja, mirovinski sustav može se održati još pet godina. Doći ćemo u situaciju da će trostruko više biti starijeg stanovništva nego mlađeg. Hrvatska mora već sada postavljati nove modele kako bi se to promijenilo. Prva je odluka da žena i na porodiljnom ima istu plaću kao i prije, mora imati sigurnost radnog mjesta, trebamo instituciju majke odgojiteljice ili oca odgojitelja. Primanja su premala, trebaju biti viša. U vrijednosnom sustavu obitelj s djecom treba biti vrijednost društva i s njom se nositi treba sukladno tome - ističe Šterc.
Posebno se osvrnuo na stanje u Slavoniji.
"Slavonija se prazni na nevjerojatan način i mislim da to nije slučajno.
U Slavoniji bi se morale donositi odluke za revitalizaciju prostorom
određene djelatnosti. To su strateške odluke. Slavonija se neće moći
revitalizirati domicilnom populacijom. Ona se mora revitalizirati
useljavanjem. Ako se želi revitalizacija, uz zadržavanje slavonskog
identiteta, onda se treba krenuti prema vlastitom iseljeništvu.
Slavonija je žitnica Europe, tako smo tepali sami sebi. Međutim, naravno
da se u toj varijanti, s obzirom na to da je riječ o prostoru koji je
čist, nezagađen, nema pesticida, da ga se želi kontrolirati. To je moja
pretpostavka, kad se nešto događa dugo, onda je pretpostavka da to nije
slučajno. Ono što se događa na otocima može biti za primjer Hrvatske.
Primjerice, Vis izravno iz proračuna izdvaja sredstva za djecu do 15
godina, koja mjesečno dobivaju 1200 kuna. Smanjili su cijenu vrtića,
komunalnu naknadu za obitelji s djecom i slično”, kaže Šterc.
Porezna reforma: "Kako može biti dobra ona porezna reforma u kojoj se diže porez na dječju hranu, na temeljne proizvode kao što su kruh i mlijeko? Razina siromaštva je došla do toga da se mora poštovati prilikom izrade porezne reforme. Mi ne znamo gdje nam je zona siromaštva. Puno toga nedostaje u Hrvatskoj, nemamo registar stanovništva, teritorijalnih jedinica. Ono što je totalna enigma, unatoč tome što će nas za godinu dana brojke i trendovi zaprepastiti, mi to smatramo kao relativno nebitnu stvar za Hrvatsku”, upozorava Šterc.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Anonimni_Brodjanin10.11.2016. u 15:29
Orsagov komentar nije promašen. Poduzetnički duh će naći tržište, naći će načina. Tko hoće, naći će način, tko neće, naći će ispriku.
-
Orsag10.11.2016. u 11:10
Slaba kreativnost, ljudi naučili dobiti posao od države i samo kukati + uhljebi i političari koji su se samo bogatili i nije ni čudo da ćemo imati ovakvu situaciju. Lako je bacati teoriju urote, to opravdava sve. Moš misliti. To... Prikaži sve da će netko iskoristiti situaciju ako Slavonija ostane prazna je lako moguće ali je onda samo uzeo ponuđeno, sami smo krivi što smo se u ovo doveli. Poduzetni duh je skoro nula i to je problem Slavonije.
-