SLAVONSKI BROD - Najnoviji slavonskobrodski park, izgrađen u Strossmayerovoj ulici, uz nedavno asfaltirano parkiralište koje je od velike važnosti građanima zbog blizine različitih sadržaja, svojim izgledom - zasigurno - 'odskače' od onoga što se u gradu uz Savu ranije nazivalo 'parkom'.

Dojmovi građana su različiti. I dok jednima nedostaje 'zelenila' koje prevladava u drugim gradskim 'otocima zelenila', drugima se noviteti i promjene te moderan izgled itekako sviđaju. Treći bi, pak, o nastanku tog parka voljeli saznati više.

Suradnja sa stručnjakinjom koja iza sebe ima više od 500 projekata

Odlučili smo im udovoljiti razgovorom s poznatom hrvatskom krajobraznom arhitekticom, Ksenijom Jurčić Diminić, dipl.ing.agr., kojoj je povjereno osmišljavanje izgleda parka. Zadovoljna jer ima priliku objasniti građanima Slavonskog Broda genezu parka u Strossmayerovoj ulici, prije svega nam se predstavila.

- Ovlaštena sam krajobrazna arhitektica od 1999. godine sa statusom umjetnika u struci (op.a., jedina u Republici Hrvatskoj). Taj status sam dobila od Ministarstva Kulture i Ministarstva graditeljstva 1999. godine. Realizirala sam više od 500 projekata u Republici Hrvatskoj i Kataru (međunarodni natječaj i odabir 2014.). Dobitnica sam nekoliko internacionalnih nagrada; Bigsee Architecture Award 2019. (Ljubljana) - Park Amarin Hotela u Rovinju; German Design Awards 2020. (Frankfurt) pobjednica za Amarin Hotel Park u kategoriji „Excellent Architecture - Urban Space and Infrastructure"; Gold Winner Muse 2020. (New York) for Hotel Amarin Park u kategoriji „Landscape Design". Surađujem s brojnim arhitektonskim timovima na različitim projektima u cijeloj Hrvatskoj. - za SBplus kazala je Ksenija Jurčić Diminić.

Njezina suradnja s Gradom Slavonskim Brodom nije započela, a neće niti završiti parkom u Strossmayerovoj ulici. I ne znajući, na gradskim smo ulicama već mogli gledati njezine ideje pretočene u djelo, a u tijeku su i novi projekti u kojima će svojom kreativnošću uljepšavati brodske lokacije.

- Moja suradnja s Gradom Slavonskim Brodom započela je kada sam s arhitektonskim uredom „Sangrad" iz Zagreba radila na projektu autobusnog kolodvora kao suradnica za krajobraz. Nakon toga radila sam uređenje Ulice Petra Svačića, Šetalište braće Radić te na idejnom projektu botaničkog vrta u zoni Tvrđave. Kako je Gradska uprava izuzetno senzibilizirana za pitanja zelenila u gradu, suradnja je izuzetno poticajna. Dobra je i dinamična suradnja s kolegama iz „Komunalca" koji izvodi radove sadnje i njege zelenila. - otkrila je za SBplus Jurčić Diminić.

Zašto park u Strossmayerovoj nema travnjak?

Neobičan najnoviji park u Slavonskom Brodu itekako je izazvao interes javnosti, prvenstveno zbog odmaka od uobičajenog. No, taj odmak nije tek rezultat umjetničke slobode, nego i poštivanja dogovora te smjernica koje je dala slavonskobrodska Gradska uprava.

- Predmetna zona u Strossmayerovoj ulici bila je zona privremenog parkirališta. Na cjelokupnoj površini bio je izveden tamponski sloj (nabijeni sloj tucanika) kako bi površina bila adekvatna za parkiralište. Sada je uz tu plohu, prema prostornom planu, izgrađeno novo parkiralište. Ova je površina prema prostornom planu građevinska čestica. Dakle, u nekom trenutku, kada se pojavi zainteresirani investitor na tom prostoru bit će provedena izgradnja. S obzirom na to, Grad je tražio da se taj prostor uredi jednostavno i ekonomično, uzimajući u obzir buduću izgradnju. Postojeći tampon trebalo je zadržati i na njemu osmisliti park. Izazov je bio kako pomiriti sve te okolnosti. - za SBplus priču o parku u Strossmayerovoj počinje ova poznata krajobrazna arhitektica.

Iako je izazova bilo puno, ideja nije nedostajalo. Ksenija Jurčić Diminić uspjela je ispuniti očekivanja Grada.

- Osmišljeno je uređenje čiji su svi gradivni elementi mobilni. To znači da se u svakom trenutku mogu demontirati i prenijeti na neku drugu lokaciju. Stabla su pretežno sađena rubno što ne bi trebalo ometati buduću izgradnju. Tek je nekoliko stabala u središnjoj zoni radi oblikovnog balansa. Postojeći tampon nismo dirali, već su sve intervencije izvedene na njemu. To je osnovni razlog zbog kojeg nema travnjaka. Travnjak bi iziskivao uklanjanje tampona i navoz zemlje što bi bilo skupo i neopravdano u datim okolnostima. Oblikovni koncept je organički strukturiran. Prostor povezuju staze od sipine u antracitnoj boji. Prani riječni šljunak je ono što bi u drugim okolnostima bila trava. Na površini su oblikovani veliki otoci sa ukrasnim travama i trajnicama. Uz zelene otoke su postavljene klupe. - pojašnjava Jurčić Diminić osnovna ograničenja koja je imala pri oblikovanju, a koja su 'laičkom oku' teško zamjetljiva i razumljiva.

'Prostor će se, zbog biljnog materijala, interesantno mijenjati kroz godinu'

Građevinskih radova nije bilo puno pa ni sam nastanak parka nije bio pretjerano zahtjevan.

- Od upotrijebljenih neživih materijala, to su kameni agregati različitih granulacija i boja, te čelik korten za staze i otoke. To je robustan materijal koji može odlično podnijeti demontažu i izmještanje na drugu lokaciju. Dakle, građevinski radovi su svedeni samo na nasipavanja, bez betoniranja, bez oplata, bez temeljenja. Osnovni zahvat je bio bravarski rad. Osmislili smo montažu s klinovima, bez temeljenja. - pojašnjava Jurčić Diminić, potvrdivši i time kako se u svakom trenutku pazilo na buduću namjenu tog prostora.

Stabla, ukrasne trave i bilje zasađeno na području novog parka, također pripada dobro promišljenom i osmišljenom dijelu projekta o kojemu nam je naša sugovornica također imala puno toga za reći.

- Od biljnog materijala zasađena su stabla Prunus serrule (tibetanska trešnja), Zelkova serrata (zelkova) uz granicu prema parkiralištu te mnoštvo ukrasnih trava i cvatućih trajnica u otocima. Prostor će se interesantno mijenjati kroz godinu, Cvatnja Prunus serrule u proljeće je dramatičana i bit će dodatno istaknuta u kontrastu s kamenom površinom. Ukrasne trave i cvatuće perene bit će interesantne od ožujka do studenog u neprestanoj dinamici listanja, pupanja, cvjetanja. Bilje u otocima ima i dinamičku komponentu. Naime, trave su u neprestanom gibanju na strujanju zraka. - kazala je krajobrazna arhitektica.

'Ovaj prostor treba prepustiti građanima i kroz neki period će zaživjeti'

Razgovor s ovom stručnjakinjom iskoristili smo i kako bismo saznali koji su to trendovi danas zastupljeni u krajobraznoj arhitekturi.

- Trendovi u krajobraznoj arhitekturi u novije vrijeme su prirodni, organički parkovi sa što više prirodnih materijala, vodenih elemenata, parkovi koji su u kontekstu okolnog krajolika, koji imaju relaksirajuću, nepretencioznu atmosferu. Izuzetno se mnogo koriste ukrasne trave i perene od kojih mnoge poznajemo kao korove. Vrlo često se oblikovani parkovi neprimjetno nadovezuju na autentičnu prirodu. Parkovi danas trebaju biti terapeutska mjesta na kojima regeneriramo tijelo, energiju i misli. Ovaj prostor treba prepustiti građanima i kroz neki period on će zaživjeti. - zaključila je Ksenija Jurčić Diminić.