Paket od 15 zakonskih prijedloga porezne reforme Vlada je sa svoje sjednice u četvrtak poslala u Sabor, a premijer Andrej Plenković kao jednu od najvažnijih novosti u odnosu prema prvotnom prijedlogu istaknuo je kako će se najniža stopa PDV-a, od 5 posto, zadržati za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, piše glas-slavonije.hr.

- Porezna reforma čini prvu i ključnu mjeru za unaprjeđivanje ukupne gospodarske situacije u zemlji. Riječ je o velikom, cjelovitom paketu zakona, čiji je glavni cilj gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, naglašenija socijalna pravednost, poticaji demografskoj obnovi, zadržavanje visokoobrazovnog kadra u Hrvatskoj, poticaji razvoju poduzetništva, obrta i poljoprivrednicima - rekao je premijer te dodao kako se, uz rasterećenje poduzetnika i građana snižavanjem poreznih stopa, u poreznoj reformi vodilo računa o održivosti javnih financija i održivosti financiranja funkcija lokalne samouprave, ali i ostvarivanju ključnog makroekonomskog cilja – deficita opće države u 2017. godini na razini 2 posto BDP-a.

Plenković je istaknuo kako su u procesu konzultacija uvažene sugestije socijalnih partnera, resornih ministarstava te da je postignut dogovor s partnerima u Vladi.

Ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući reformu novinarima nakon sjednice Vlade, izjavio je kako je rok za njezinu provedbu kratak, ali izvediv, a očekuje izglasavanje svih poreznih izmjena na vrijeme te implementaciju većine njih od početka 2017. godine. Detaljno je objasnio pojedine stavke porezne reforme.

Najniža stopa, od 5 posto, i dalje bi bila za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.

Od početka 2017. snižena stopa PDV-a, od 13 posto, proširila bi se i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu te poljoprivredni repromaterijal.

Snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji bi se tako od početka 2017. oporezivali stopom od 25 posto.

Od početka 2018. predloženo je dizanje praga za obvezatan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća kuna.

Glavne promjene kod poreza na dohodak su predloženo snižavanje stopa poreza s 25 na 24 i s 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio 3800 kuna za sve. Predviđene su i korekcije za uzdržavane članove.

Kod oporezivanja dobiti predlaže se sniženje opće stope poreza s 20 na 18 posto, a poduzetnicima s godišnjim prihodom nižim od tri milijuna kuna na 12 posto. Predloženo je i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit, paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija itd.

Malim bi se poreznim obveznicima (s godišnjim prihodom do tri milijuna kuna) omogućilo da utvrđuju poreznu osnovicu prema novčanom modelu, odnosno njih se, objašnjava Marić, štiti ako imaju određeni broj nenaplaćenih računa.

Kao jednokratna mjera u 2017. godini kod kreditnih se institucija predlaže otpis djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih plasmana.

U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski 10 posto i zdravstveni 7,5 posto). Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika.

Prema novom zakonu o porezu na promet nekretninama stopa tog poreza bila bi snižena s 5 na 4 posto, a ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Novina je i da se za građane ukida obveza prijave prometa nekretninama, pa bi se porezna obveza utvrđivala po službenoj dužnosti, ističe Marić, dodajući da bi prihod od tog poreza ubuduće u cijelosti išao lokalnim jedinicama.

U skladu sa snižavanjem stope poreza na promet nekretninama, Ministarstvo financija novim zakonom o lokalnim porezima predlaže snižavanje stope poreza na nasljedstva i darove s 5 na 4 posto, a novina je plaćanje poreza na cestovna motorna vozila pri registraciji.

Predlaže se i ukidanje poreza na tvrtku ili naziv.

Transformacijom komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine od 2018. mijenja se i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, koji će biti objedinjeni. Novina je i da se u izračun poreza, uz postojeće koeficijente (kvadratura, zona i poslovna namjena), predlažu i dva nova koeficijenta – godina gradnje i stanje građevine.

Izmjenama Zakona o fiskalizaciji brisao bi se pojam "mali obveznik fiskalizacije”, koji bi od 2017. morao izdavati račune preko elektroničkih naplatnih uređaja.

Novi zakon o upravnim pristojbama predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektronički neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do sto kuna ostala bi i mogućnost plaćanja državnim biljezima.

Među zakonskim prijedlozima kojima se regulira porezna reforma su i izmjene zakona o trošarinama, o posebnom porezu na motorna vozila, o poreznom savjetništvu, o administrativnoj suradnji u području poreza, kao i o poreznoj i carinskoj službi.

Snižava se opća stopa na 18 posto za turizam, a za sve porezne obveznike koji zarađuju do tri milijuna kuna godišnje ide na 12 posto. Uvodi se paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija, koje nisu u sustavu PDV-a, a povisuje se i sam prag. Obrtnicima koji zarađuju do tri milijuna kuna godišnje daje se maksimalna mogućnost da mogu obračunati dobit prema novčanom načelu.

Porez na motorna vozila određivat će se pri registraciji, čime se pojednostavljuje postupak.

Ukida se i porez na promjenu imena tvrtke.

Uvodi se jedinstveni rok porezne zastare od šest godina, što će se utvrđivati po službenoj dužnosti. Bagatelni prekršaji, pogotovo u ugostiteljstvu, neće voditi pečatiranju i zatvaranju lokala, a sustav opomena prevenirat će takve situacije.

Snižava se porez na motorna vozila s osam i devet sjedala, jer su adekvatna za prijevoz više osoba te veće obitelji.