SLAVONSKI BROD - S obzirom na ljudstvo koje je angažirano i sredstva koja ulažemo vjerujemo kako će Hrvatska u slijedećem razdoblju napraviti snažan iskorak prema zemljama Europske unije, u kojima je digitalizacija arhivske građe znatno napredovala u odnosu na nas - kazao je državni tajnik Ministarstva kulture, Ivica Poljičak, koji je danas u Slavonskom Brodu nazočio otvaranju 51. savjetovanja Hrvatskog arhivističkog društva.

A upravo su upravljanje eletroničkim gradivom i suvremena praksa, tema o kojoj će do 25. listopada u Slavonskom Brodu govoriti i iskustva razmjenjivati više od 220 sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore.

- Ovo je u naših 60 godina postojanja četvrti put da smo domaćini savjetovanja struke. Bili smo to 1959., 1985., 2010. i evo sada kada je Središnjica prije dvije godine prihvatila naš prijedlog da ovo savjetovanje bude kruna obilježavanja našeg jubileja - kazao je Ivan Medved, čelni čovjek Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. 

- Kako živimo u eri digitalizacije ne čudi što je tema upravljanje elektroničkim gradivom i suvremena arhivska praksa. Svjedoci smo da zapravo intenzivno kreće proces zamjene nosača informacija s papira u elektronički oblik i ovdje će se, na ovom savjetovanju, zrcaliti neka razmišljanja o tome što i kako postupati s tim gradivom, s posebnim naglaskom na pitanje svih pitanja, a to je ono koje se odnosi na adekvatnu zaštitu te građe odnosno elektroničkih zapisa - kazao je Medved, dodavši kako je do sada Državni arhiv u Slavonskom Brodu gotovo u cijelosti digitalizirao privatni, a i za brodsku povijest jako bitan, arhiv obitelji Brlić, a u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom s mikrofilma u digitalni oblik prebačena je većina matičnih knjiga, rođenih, krštenih, vjenčanih i umrlih. Tu je riječ o nekih 300 tisuća zapisa.

- Uključeni smo i u projekt digitalizacije kulturne baštine i u tom kontekstu se upravo intenziviraju i predlažu neki srednjoročni programi, dakle, što učiniti po pitanju digitaliziranja najveće spomeničke građe. Puno je još tu posla i zapravo je mala vjerojatnost, kada govorimo ukupnoj arhivskoj građi, da će ona ikada biti u cijelosti digitalizirana, ali oni važniji dijelovi svakako hoće - poručio je Medved.

Osim što digitalizacija arhivske građe donosi prednost u smislu činjenice da će istraživači u budućnosti arhivske materijale dobivati u digitaliziranom obliku, što ima višestruke prednosti, druga bitna stvar u cijeloj toj priči je i rješavanje pitanja prostora skladištenja postojeće 'papirnate' građe s kojom većina arhiva u zemlji 'muku muči'.

- Digitalizacijom postojećih zapisa će se smanjivati potreba za prostorima i metrima i metrima polica - poručila je Silvija Babić, predsjednica Hrvatskog arhivističkog društva. Govoreći o stvaranju nove arhivske građe istaknula je kako su svjesni da ih dobar dio društva još uvijek percipira u tradicionalnom smislu i kao one koji se bave samo arhivskim gradivom i starim zapisima koji su mahom na papiru.

- Ipak, svi mi arhivisti smo svjesni kako danas ipak većina zapisa već nastaje mahom na elektroničkim medijima. Nisu ti zapisi manje relevantni, jer svaki zapis svjedoči o nekom prostoru, vremenu, ljudima na određenom prostoru i vremenu te će jednog dana imati za neke buduće generacije isti značaj kakav za nas ima neko prethodno gradivo - zaključila je Babić.

Arhivistička zajednica u svom procesu digitalizacije i upravljanja elektroničkim gradivom ima potporu i Ministarstva kulture. 

- Trenutno su dvije značajne stvari koje poduzimamo i radimo u Ministarstvu zajedno s arhivističkom zajednicom. S jedne strane smo izradili Nacionalni plan razvitka arhivske djelatnosti koji će na Vladi biti tijekom studenog, a gdje su definirana dva ključna strateška cilja Jedan se odnosi na infrastrukturu, a drugi  na dostupnost arhivskog gradiva. S tim u vezi nam je posebice važno dio konvencionalnog arhivskog gradiva pretvoriti u digitalno, a s druge, arhivirati novo elektroničko arhivsko gradivo koje takvo kao digitalno i nastaje čime stvaramo pretpostavke da unutar centra djeljivih usluga imamo novi digitalni arhiv. To je ključni iskorak koji Hrvatska, ali i cijela arhivistička zajednica, trebaju napraviti u iduće tri godine - kazao je državni tajnik Poljičak, dodavši kako je druga stvar koju treba napraviti projekt digitalizacije kulturne baštine koji se događa unutar cijele zajednice.

- Cilj je da arhivi, muzeji, knjižnice našu ogromnu kulturnu baštinu krajnjim korisnicima učine dostupnom u digitalnom obliku. I ne samo unutar Hrvatske nego i cijele Europske unije. Taj će projekt biti potpisan tijekom studenog, prošao je kompletan postupak evaluacije i iz europskih fondova za njega je osigurano 42 milijuna kuna. Za taj iznos ćemo izraditi središnji informacijski sustav unutar kojeg će se povezati cijeli dio arhivske zajednice što će biti značajno unaprjeđenje ne samo za arhiviste i njihovu djelatnost nego i za krajnje korisnike - pojasnio je Poljičak, dodavši kako će realizacija krenuti već krajem ove godine, odnosno, tijekom 2020. godine.