SLAVONSKI BROD - O kladionicama, automat-klubovima i kasinima čije se poslovnice u Slavonskom Brodu smišljeno i vrlo ciljano postavljaju u blizini srednjih škola, PlusPortal je pisao već nekoliko puta. No, problem je daleko širi i veći jer ih je - iz godine u godinu - općenito sve više u gradskim ulicama i na trgovima.

U Hrvatskoj ih, piše portal Reci.hr, ima gotovo 20 tisuća i riječ je o jednoj od najliberalnijih zemalja Europske unije kada je u pitanju ta tema.

(I) deset posto srednjoškolaca u problemima

U gradu 15 puta više mjesta za kockanje. Reagirali brodski stručnjaci.

Ozbiljne probleme s kockanjem pokazuje čak 12 posto srednjoškolaca, a 70 posto njih u nekom je trenutku kockalo. Rezultat? Čak 18 tisuća pokazuje probleme ovisnosti o kocki. Nitko to ne smatra spornim niti vidi problem u tomu što odgajamo generaciju ovisnika.

Brigu, doduše, pokazuje Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije koja neprestano poziva roditelje na oprez te da im se obrate u slučaju potrebe. No, i na njihove se apele i upozorenja zakonodavac oglušuje. Svjesni smo, pritom, da osim kladionica u blizini škola, danas veliku ulogu u čitavoj priči igra i online-klađenje koje je još teže kontrolirati.

Igor Kralj / Pixsell

Ivana Kekin, saborska zastupnica Možemo!, za Reci.hr je odgovorila na dva bitna pitanja o mjerama protiv poražavajućeg trenda te ih u nastavku prenosimo u cijelosti.

Država se treba potpuno drukčije nego što čini danas, postaviti prema industriji igara na sreću. Treba ići u drastično strogu regulaciju cijelog poslovanja i oglašavanja kladionica i kasina i to kao dio politika, mjera i programa zdravstvene i socijalne zaštite. Prvo, Možemo! se zalaže za ograničenje broja dostupnih prodajnih mjesta i da se to uredi ovisno o broju stanovnika u jedinicama lokalne samouprave. Država jedino što regulira ovoj industriji je da određuje broj priređivača, ali im istodobno ni na koji način ne ograničava koliko prodajnih mjesta smiju otvoriti. Nema ni ograničenja otvaranja kladionica u stambenim zgradama, pored domova za djecu, pored psihijatrijskih bolnica. Tek prije dvije godine uvedeno je ograničenje otvaranja prodajnih mjesta u blizini škola, no unatoč tome imamo primjere kasina i kladionica odmah do osnovnih škola. Imamo uspostavljenu mrežu ljekarni ili javnih bilježnika, usluga koje su građanima potrebne biti dostupne, a priređivačima igara na sreću smo dopustili da svoje punktove otvaraju bilo gdje. Zahtijevamo, nadalje, micanje kladomata iz ugostiteljskih objekata.

Mjere za oglašavanje trebaju ići u smjeru njegovog zabranjivanja. Recimo, u Zagrebu se to već provodi, na ZET-ovim tramvajima igre na sreću se ne mogu oglašavati. Oglašavanje je danas iznimno liberalno regulirano, kladionice se mogu oglašavati prije dnevnika, usred sportskih događaja, na vanjskim oglasnim površinama, a sportaši koji bi trebali biti uzor djeci tu djecu pozivaju u kladionice. Zahtijevamo i zabranu sponzorstava od strane tvrtki koje se bave organiziranjem klađenja. Predlažemo i uvođenje obveze postavljanja softvera koji štiti online igrače uz obvezno novčano i vremensko ograničenje, te centralizirani model registriranja za igre na sreću putem kartica za igru kod svih priređivača, kojim bi se kvalitetnije reguliralo online tržište, uz mehanizam samoisključenja, kontrolu vremena provedenog u igri i kontrolu potrošnje. Ovakve su mjere nužne jer industrija igara na sreću spada u industriju rizika s potencijalom razvijanja ovisnosti, zdravstvenih i psihosocijalnih problema, slično kao alkoholna i duhanska industrija. I dok za dvije potonje postoje značajna ograničenja, klađenje je dostupno i intenzivno se širi već više od 20 godina! I to s porastom broja prodajnih mjesta za čak 15 puta.

Intervju portala Reci.hr u cijelosti možete pročitati na označenoj poveznici.