SLAVONSKI BROD - Nestanak pojedinih zanimanja, uzrokovan društvenim i tehnološkim promjenama, poznata je i, s obzirom na njihovu dinamiku, čini se, sve češća pojava. Stariji čitatelji iz Slavonskog Broda još se sjećaju brojnih „šustera“, „šnajderica“ i drugih malih obrtnika, čije su radnje popunjavale danas uglavno prazne gradske lokale, ili pak videoteka, nekoć jedinih izvora holivudskih hitova, a danas tek uspomena generacija koje su odrastale bez YouTubea, Netflixa i torrenta.

Ovaj je proces bio neminovan i odigrao se u svim europskim zemljama koje su prešle na zajedničku valutu. Tako je, primjerice, u susjednoj Sloveniji mjenjačka djelatnost s 300 poslovnica koje su „obrtale“ tolare spala na svega 15.

Danak promjenama upravo plaćaju i mjenjačnice novca. Uvođenjem eura, njihova je svrha u Hrvatskoj praktički nestala. Da su velike promjene u tom segmentu financije zahvatile i Slavonski Brod, vidjelo se već po prvoj mjenjačnici na koju smo naišli.

- Radovi su tijeku, a vlasnici nisu ovdje - kazao nam je majstor koji je upravo bio renovirao prazni prostor nekadašnje poznate mjenjačnice u Širokoj ulici, potvrdivši nam da te mjenjačnice na tom mjestu više neće biti.  

Sljedeće dvije zatekli smo otvorene, ali najvjerojatnije samo privremeno.

- Najviše smo, definitivno, mijenjali eure. Tu i tamo znalo je biti švicarskih franaka, od ljudi koji rade u toj zemlji, i nešto američkih dolara, ali to je sve zanemarivo u ukupnom prometu - objasnio je Mario Sinožić, vlasnik zasad još uvijek otvorene mjenjačnice „Simoneta“.

- Držat ću je otvorenom još koji mjesec, pa kad više ne bude „išlo“, zatvorit ću je. Glavna djelatnost ionako mi je zlatarnica - kazao je spomenuti vlasnik, koji se mjenjačkim poslom bavi(o) dosta dugo, od 1997. godine.

- Gdje god da odete, čut ćete istu priču. Danas sam u poslovnicu došla samo nešto provjeriti pa ste me slučajno zatekli tu. Ovih dana imali smo svega nekoliko ljudi koji su htjeli mijenjati novac. Nema smisla da dalje plaćamo radnika, režije i ostalo - saznali smo od djelatnice jedne mjenjačnice. Ona, kao i Mario Sinožić, ipak ima poslovnu „alternativu“, odnosno još jednu djelatnost kojom će se „pokriti“. Ali to nije slučaj sa svima u ovoj branši.

- Mnogima je taj posao bio glavni izvor prihoda. Ne znam što će sad biti s njima... - prokomentirao je Sinožić svoje kolege, koji su se našli u kudikamo težoj situaciji.

Ovaj je proces bio neminovan i odigrao se u svim europskim zemljama koje su prešle na zajedničku valutu. Tako je, primjerice, u susjednoj Sloveniji mjenjačka djelatnost s 300 poslovnica koje su „obrtale“ tolare spala na svega 15.

Jednako tako će ih i u Hrvatskoj „preživjeti“ tek manji broj, koji će eure mijenjati u ostale ovdje „popularne“ valute poput onih koje je naveo Mario Sinožić. Kad govorimo o Slavonskom Brodu, još im se može pridodati i bosanska marka, ali je to premalo za likvidnost poslovnica, kojima je na euro otpadalo preko 80 posto transakcija.