Zbog izjava kako se zakoni kroje u korist male skupine pojedinaca u Hrvatskoj koja se na njima bogati te kritika na račun niza zakona, hrvatski je sudac sada na meti svojih kolega i državnog vrha.
OD 47 sutkinja i sudaca Trgovačkog suda u Zagrebu rijetko tko
usudi se komunicirati s medijima ili davati službene izjave u javnosti. Čini se
da oko bitnih pitanja u državi malo tko od njih ima vlastito mišljenje ili se,
pak, boje izgovoriti nešto što bi ih moglo stajati udobne sudačke fotelje.
Među njima ipak stoji jedno ime koje često srećemo - ono Mislava Kolakušića, jednog od najaktivnijih pravnika u zemlji.
Nakon brojnih hrabrih istupa suca Kolakušića u
medijima u kojima je kritizirao postupak predstečajne nagodbe, ovršni zakon i
pojedine segmente hrvatskog sudstva, protiv njega se okrenulo sudačko vijeće
Visokog trgovačkog suda i okrivilo ga za kršenje sudačke etike tim javnim
nastupima.
Sudac je Kolakušić kriv jer je izjavio kako su „zakoni
pisani da bi netko zaradio, a građani sve to plate".
- Očito me se želi ušutkati jer smatram da je Ovršni zakon
moguće izmijeniti za nekoliko dana, a ne godina te da dužnici trebaju platiti
samo dug, a ne i izmišljene troškove na kojima se bogati uski krug pojedinaca.
Kao i zato što govorim da će lex Agrokor građane koštati milijarde kuna. - kazao
je Kolakušić za Večernji.
Fina je danas objavila nove podatke prema kojima je zadnjeg
dana prošle godine, pa onda valjda i prvog dana nove, zbog neizvršenih osnova
za plaćanje, bio blokiran 24 681 poslovni subjekt, što je za 3,5 posto manje u odnosu
na studeni 2017. godine. Dug tih poslovnih subjekata iznosi 14,10 milijardi
kuna.
Početkom godine u blokadi su bila i 319 752 građana, što je
za 3031 građanina (0,9 posto) manje nego u studenom. Dug građana iz osnova
iznosio je 42,76 milijardi kuna, što je za 40,73 milijuna kuna (0,1 posto)
manje u odnosu na prethodni mjesec.
Ovi podatci pokazuju kako se nemamo čemu veseliti jer, iako
građani polako otplaćuju svoje dugove koji su manji nego prošlih godina, oni i
dalje muku muče s dijelom duga koji zapravo nije njihov kao i s ovršnim zakonom
kojim se ovrhovoditelju daje velika vlast nad ovršenikom čak i onda kada je glavnina
duga otplaćena.
Hoće li sudac Kolakušić ostati usamljen u svojim naporima da
se izbori za dobro hrvatskog čovjeka, ostaje za vidjeti kao i to kako će
zajmodavci odnosno banke „vratiti" hrvatskim građanima za neposluh i pokušaje
da im se oduzme dio prljavo, ali ipak legalno, stečenog plijena.
