SLAVONSKI BROD - Mada se gradska središta, još otkad su prvi dimnjaci počeli 'prljati' zrak, smatraju centrima onečišćenosti, postoje i ekološki napredni gradovi budućnosti koji predstavljaju primjer drugima. Među njima je Hamburg u kojemu je stara luka s obližnjim tvornicama pretvorena u eko-grad kojemu vjetrenjače 'daju' deset posto potrebne električne energije, a vodu grije sunce, dok zeleni krovovi koriste kišnicu i pružaju svjež zrak.

Newcastle u Velikoj Britaniji također je nekoć bio veliko industrijsko središte, a građani su živjeli u dimu i smogu. No, danas je to najzeleniji grad te zemlje i mjesto s najviše električnih automobila te više od tisuću postaja za punjenje.

U australskom Sydneyju, dio grada izgrađen tijekom pedesetih, potpuno je izmijenjen kako ne bi štetio okolišu te je pretvoren u državne 'eko-stanove' koji koriste kišnicu za ispiranje WC-školjki, sunce za grijanje vode, a prostorije ventiliraju prirodno.

Iako nam se sve navedeno može činiti kao daleka budućnost, Slavonski Brod također velikim koracima 'grabi' prema takvim uvjetima stanovanja.

Solarna javna rasvjeta, energetska obnova gradskih osnovnih škola i dječjih vrtića koja smanjuje potrošnju i zagađenje koje inače dolazi iz tako velikih zgrada, klupe koje uređaje napajaju direktno koristeći sunčevu svjetlost, izgradnja gradskih stanova za mlade izrazito niske potrošnje energije, s najmodernijim uređajima, senzorima pokreta za rasvjetu te visokim energetskim razredom, LED prometna signalizacija, ozelenjavanje gradskih površina - svi navedeni čimbenici svakodnevno pridonose (i) čišćem zraku, ali i poboljšanju cjelokupne kvalitete života.

No, Brođani se i dalje bore s osnovnim faktorima onečišćenja koje je naglašenije zimi - Rafinerijom Brod koja trenutno ne radi, ispušnim plinovima automobila u dugačkim kolonama na Graničnom prijelazu te grijanjem kućanstava, ali i većih potrošača, na kruta goriva.

Govoreći globalno, želimo li zdrav zrak, najprije sami moramo prestati biti onečišćivači jer sve je navedene faktore proizveo i 'skrivio' upravo čovjek. Desetogodišnji rezultati mjernih stanica pokazuju kako je slično i na lokalnoj razini. Brođani su itekako svjesni da Rafinerija Brod nije isključivi krivac za njihove probleme te da su i sami bitan čimbenik cijelog procesa onečišćenja. To ne znači da se građani trebaju prestati boriti protiv najvećih izvora onečišćenja zraka, nego da u jednakoj mjeri moraju mijenjati i svijet oko sebe počevši od svog ponašanja i najužeg okruženja. Sjetimo li se samo primjera ilegalnih odlagališta otpada, jasno je kako neki ne mare što taj otpad kojeg se besplatno i na brzinu rješavaju na kraju završi u zemlji koja im služi za uzgoj voća i povrća te vodi koju piju.

Prema mjerenjima s mjernih postaja Slavonski Brod-1 i Slavonski Brod-2,  Državnog hidrometeorološkog zavoda koji po zakonu upravlja radom državne mreže, obavlja mjerenja i prikupljanja podataka, koncentracija onečišćujućih tvari u zraku trenutno je niska, osim za lebdeće čestice koje su u značajnoj mjeri pod utjecajem regionalnog i prekograničnog onečišćenja zraka. Stoga se na lokalnoj razini, na području Slavonskog Broda provode brojne aktivnosti koje će doprinijeti njihovom smanjenju, kao što su modernizacija kotlovnica centralnog toplinskog sustava, korištenje prirodnog plina umjesto lož ulja, spomenuto provođenje energetske obnove gradskih vrtića i škola, izgradnja biciklističkih staza. Osim toga, preko ITU mehanizma Grad planira i zamjenu dotrajalih toplovoda u naseljima Slavonija I i II te drugdje gdje se za to ukaže potreba. Također, u tijeku je izrada planova i programa iz područja prometa, energetske učinkovitosti i zaštite zraka koji će propisivati mjere i aktivnosti čija će provedba doprinijeti smanjenju koncentracija lebdećih čestica u zraku.

Ipak, tek će buduća mjerenja, prikupljana kroz nekoliko (ljetnih, a posebice zimskih) mjeseci, pokazati koliko će period 'gašenja' Rafinerije utjecati na 'raščišćavanje' zraka u Slavonskom Brodu. Bit će to izvrsna smjernica ne samo onima koji se bave istraživanjem, nego i građanima koji trenutno nemaju konkretan odgovor na pitanje koliko ih Rafinerija i u kojoj mjeri zapravo 'truje'.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Gradom Slavonskim Brodom u sklopu projekta „Edukacija i obavješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu". Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nositelj projekta je Brodsko-posavska županija. Partneri su: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije i Grad Slavonski Brod.