SLAVONSKI BROD - Prošlog vikenda dobili smo pitanje čitatelja Sbplusa Maria koji se pita što se zapravo događa s Rafinerijom. "Ona, navodno, ne radi, a to toliko šušti i čuje se buka od koje po noći ne možeš spavati", piše Mario koji živi u blizini prekosavske Rafinerije. Buka je moguće posljedica remonta koji bi trebao, ako je vjerovati najavama, trajati do kraja godine. Hoće li nakon toga zagađenje zraka koje je uzrokovala Rafinerija, a posljedice trpe i Brođani, prestati teško je znati unaprijed.

Ono što se sa sigurnošću zna jeste da žitelji Slavonsko Broda, kada je u pitanju sumporovodik, udišu zrak druge kategorije. Utvrđeno je i kako je najveći 'izvoznik' suporovodika u slavonskobrodskom zraku 'beha' Rafinerija te kako su njegov intenzivan miris najviše osjećali stanovnici na Jelasu, koji i sada, prema pisanju čitatelja, čuju buku iz Rafinerije.

No buka je, ako je riječ samo o njoj, manji problem. Sumporovodik je ipak nešto veći, iako ne i najveći problem. Naime, onečišćenje zraka njime izraženo je u područjima utjecaja proizvodnje nafte. Riječ je o bezbojnom, vrlo otrovnom plinu koji ima miris 'po trulim jajima'. Oko 10% ukupnog globalnih ispuštanja spoja dolazi od ljudske aktivnosti. Zasigurno najveći industrijski zagađivač koji ga ispušta su naftne rafinerije: u postupku hidrodesulfurizacije oslobađa se sumpor iz nafte djelovanjem vodika. Nastali sumporovodik se pretvara u elementarni sumpor djelomičnim sagorijevanjem u Clausovom procesu. Taj je proces najveći izvor elementarnog sumpora za industriju. Drugi antropogeni izvori uključuju koksare, tvornice papira koje koriste sumpornu metodu i industriju kože. Sumporovodik se javlja gotovo uvijek kada elementarni sumpor dođe u doticaj s organskim materijalom, naročito pri višim temperaturama. 

Sumporovodik je izuzetno otrovan i zapaljiv, a po čovjeka je posebno opasan u zatvorenim prostorijama. Teži je od zraka te se nakuplja pri dnu prostorija, a zbog karakterističnog mirisa lako se osjeti još dok su mu koncentracije niske pa ljudi na vrijeme uoče problem i napuste prostor. Problem sumporovodika je njegov anestezirajući učinak na njušni živac, koji kod ljudi, pri većim koncentracijama i dugotrajnom izlaganju, izaziva gubitak osjeta mirisa. 

Otrovnost mu je širokog spektra, a najveći utjecaj ima na živčani sustav, s tim da se manje koncentracije mogu tolerirati u duljem vremenskom razdoblju. Izlaganje niskim koncentracijama može izazvati iritaciju očiju, suho grlo i kašalj, kratak dah i nakupljanje tekućine u plućima. Ovi simptomi obično nestaju za nekoliko tjedana. Dugoročno izlaganje niskim koncentracijama može prouzrokovati umor, gubitak apetita, glavobolje, slabljenje pamćenja i slične simptome. Visoke koncentracije od oko 700-800 ppm mogu biti smrtonosne u vrlo kratkom roku.

 Što se tiče sumporovodika, hrvatski propis stroži je od zahtjeva Europske unije. EU ne propisuje graničnu vrijednost (GV) za ovu tvar dok je hrvatski zakonski okvir predvidio GV za dodijavanje mirisom (annoyance) odnosno odredio je prag od sedam µg/m3 kao graničnu vrijednost. Iznad ovih, vrlo niskih vrijednosti, osjeća se neugodni miris po trulim jajima što čini nelagodu ljudima i time naravno smeta, predstavlja narušavanje kvalitete života te je stoga u hrvatskom propisu i definirana GV. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji najniži prag za H2S kod kojeg je zamijećeno štetno djelovanje iznosi 15000 µg/m3 (Lowest-observed-adverse-effects level - LOAEL), pri čemu dolazi do iritacije očiju. Hrvatski propis za H2S nije postavljen s gledišta zaštite zdravlja već zbog praga neugodnog mirisa, dakle s ciljem da se spriječi dodijavanje mirisom upravo zato što je već ta razina prepoznata kao smetnja kvaliteti života. Upravo na te činjenice, uz ostalo, posljednjih godina, koliko se Brođani bore s onečišćenjem zraka, upozoravali su i iz Gradske uprave Slavonskog Broda koja je, uz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i županijski Zavod za javno zdravstvo, partner Brodsko-posavskoj županiji u projektu "Edukacija i osvješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu".

Prag osjetljivosti njuha za sumporovodik iznosi oko 0,0047 ppm. Tu koncentraciju može osjetiti oko 50% osoba po karakterističnom mirisu na pokvarena jaja. Sumporovodik se zbog svojih otrovnih svojstava koristio od strane Velike Britanije kao kemijsko oružja tijekom Prvog svjetskog rata. Nije se smatrao idealnim za korištenje u ratne svrhe, ali je zbog nedostatka drugih plinova iskorišten dva puta 1916. godine.

 Sadržaj je realiziran u suradnji s Gradom Slavonskim Brodom u sklopu projekta „Edukacija i obavješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu". Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nositelj projekta je Brodsko-posavska županija. Partneri su: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije i Grad Slavonski Brod.

* U prilogu članka je videozapis iz kruga Rafinserije snimljen 31. istopada 2017. godine, kada su tamo ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske dr. sc. Tomislav Ćorić i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić potpisali Protokol o suradnji Hrvatske i Republike Srpske na realizaciji projekta plinofikacije Rafinerije.