SLAVONSKI BROD - Je li, službeni prestanak rada susjedne Rafinerije, do kojeg je došlo zbog rekonstrukcije, doveo do smanjenja onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu, te jesu li ti omjeri toliki da bi mogli govoriti o tome da sada u Brodu imamo zrak 1. kategorije? Odgovore na ta pitanja potražili smo u razgovoru s dr. Antom Cvitkovićem, ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije.

SBplus: Što govore podatci za proteklu godinu kada je u pitanju onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu, posebice kada su u pitanju lebdeće čestice odnosno sumporovodik kojeg izravno 'vežemo' uz Rafineriju u susjednom bosanskom Brodu?

dr. Ante Cvitković:  Prema, još uvijek nevalidiranim, podatcima u prošloj 2019. godini prosječna dnevna vrijednost lebdećih čestica je bila 22,7 mikrograma po kubnom metru. Maksimalna satna vrijednost je iznosila 257 mikrograma po kubnom metru. Ovi podatci se moraju validirati drugim riječima potvrditi, ovjeriti i tek nakon toga znat ćemo u kojoj smo kategoriji, odnosno jesmo li prva ili druga kategorija kad je riječ o lebdećim česticama promjera 2,5. Ako govorimo o satnim vrijednostima sumporovodiku mi smo prošle godine imali svega nekoliko prekoračenja, za razliku od 2018. godine kada je broj satnih prekoračenja na mjernoj postaji 1 i 2 zabilježen 22 odnosno 29 puta. Kada je riječ o lebdećim česticama promjera deset prosječna vrijednost je negdje 24,5 u prošloj 2019., a u 2018. je ona bila veća. Maksimalna satna vrijednost bila je 159 mikrograma po kubnom metru. Vrijednosti u 2018. godini prosječno su bile veće u odnosu na prošlogodišnjih 27 puta, koliko su puta zabilježene pređene dopuštene vrijednosti lebdećih čestica. Ono što uvijek treba govoriti je da lebdeće čestice, prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, imaju utjecaja na kardiovaskularni morbiditet i mortalitet, i da je potrebno učiniti sve što je moguće, u okviru realnoga, da se te vrijednosti smanje.

SBplus: Obzirom da Rafinerija već skoro godinu dana službeno ne radi što nam zapravo ti podatci govore?

dr. Ante Cvitković:  Govori nam to da pojedini onečeišćivači, a  u ovom konkretnom slučaju vi ste rekli o kome je riječ, daju određeni doprinos onečišćenju zraka. Kada je riječ o sumporovodiku taj je doprinos izrazitiji i zbog toga su vrijednosti, ukoliko je stvarno riječ o tome da Rafinerija ne radi, bile niže u 2019. nego u 2018. godini. Doduše i vrijednosti lebdećih čestica, kada se napravi nekakav prosjek, bile su u 2019. niže nego li u 2018. Ponavljam ovdje je riječ o nevalidiranim podatcima, a čiju bi potvrdu odnosno kompletan izvještaj trebali imati negdje početkom travnja ove godine. Tada bismo trebali dobiti i podatak o tome jesmo li još uvijek druga kategorija za sumporovodik. Kako sada stvari stoje ne bismo trebali biti, ali valja pričekati konačne rezultate. Kada su u pitanju lebdeće čestice tu je situacija nešto neizvjesnija, jer su one negdje na samoj granici.

SBplus: Ove zime dio gradova je dizao alarm zbog onečišćenja zraka, kritično je bilo i u Slavonskom Brodu, no možemo li, nakon ovih podataka, tvrditi, da ako Rafinerija ne radi, ostaje samo onečišćenje lebdećim česticama?

dr. Ante Cvitković: U zimskim mjesecima povišene vrijednosti lebdećih čestica bilježimo zbog niza razloga. Jedan od razloga mogu biti pojedini onečišćivači kakav je Rafinerija, ali mogu biti i od prometa, od kućnih ložišta,…i ovisno o vremenskim uvjetima te vrijednosti mogu biti veće ili manje. Valja napomenuti i da osim tog onečišćenja postoji nešto što se zove bazično onečišćenje. Dakle da se ovog trenutka pogase svi industrijski pogoni, da stane promet opet bi bilo nekog onečišćenja koje dolazi vjetrom s drugih lokacija.

Ono što također treba kazati je da prema zakonu postoji obveza kada se diže prag upozorenja i obavješćivanja. To je situacija kada dolazi do prekoračenja za sumpordioksid, za dušikove okside i za ozon i tada je zakonski propisano što treba raditi. Kada su u pitanju lebdeće čestice kratkotrajna izloženost nije opasna, no dugotrajna izloženost lebdećim česticama dovodi do povećanog kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Ono što želim naglasiti je da kad se daju takve obavijesti treba voditi računa hoćete li vi zapravo takvim postupanjima dovesti do stvaranja panike i uzbuna, a koje zapravo ne rješavaju problem niti se što može konkretno napraviti. 

Iz svega ovoga što je kazao dr. Cvitković, jasno je kako ćemo odgovor na pitanje: je li nam zrak dovoljno čist, kad je u pitanju koncentracija sumporovodika, te hoćemo li ove godine ući u prvu kategoriju? - morati čekati još nekih mjesec i pol dana. Po svemu sudeći, kada su u pitanju lebdeće čestice, ostat ćemo u drugoj kategoriji. A tu, na popravljanju slike, dosta možemo učiniti i sami. Pred nama su parlamentarni i lokalni izbori pa u kampanjama koje polako kreću treba osluškivati tko će nuditi rješavanje ovoga problema pred našim vratima. To, uz ostalo, znači i svrstavanje Slavonskog Broda u posebnu kategoriju u kojoj bi Brođanima obnova fasada i zamjena ložišta na kruta goriva plinskim, bila sufinancirana iz europskih fondova s iznosom od 85 do 100 posto ukupnih izdataka. Imajući u vidu činjenicu da su ložišta na drva najznačajniji lokalni izvor onečišćenja zraka u sezoni grijanja, ova mjera izravno bi pridonijela smanjenju zagađenja u gradu. Pa uz praćenje statusa obnove i plinofikacije rafinerije valja obratiti pažnju i na ono što za naše dobro kane raditi ljudi koji će uskoro tražiti naše glasove. Problem zagađenja prometom, s druge strane, trebao bi nam, barem o određenoj mjeri, donijeti završetak mosta na Svilaju, a kasnije i onoga kod Gradiške.