Hrvatska je trenutno dužna oko 300 milijardi kuna. Državna je administracija trošeći više nego što je imala tako stvorila dugove koje će otplaćivati još mnogo generacija iza nas, a unatoč tomu što građanima pruža loše usluge, njezini troškovi neprestano rastu.

Od ukupnog iznosa koji država godišnje troši čak 19,5 posto odlazi na financiranje općih javnih usluga, u što su uračunati troškovi administracije i otplata javnog duga. Izraženo u novcu taj postotak iznosi 30,5 milijardi kuna, dok ukupna potrošnja države iznosi 156,5 milijardi kuna.

Ako usporedimo naš postotak s razvijenim europskim državama poznatim po učinkovitoj administraciji, vidimo da trošimo više od njih dok o preciznosti, jednostavnosti i učinkovitosti njihove birokracije možemo samo sanjati. Tako primjerice Danska i Njemačka na administraciju i opće javne usluge troše 13,5 posto ukupnog iznosa javne potrošnje, a Švedska i Finska ispod 15 posto.

Kada bismo ove troškove uspjeli smanjiti na prosjek Europske unije, to bi značilo da bismo uštedjeli oko devet milijardi kuna godišnje. To su, na primjer, dva Pelješka mosta, tri autoceste Zagreb-Sisak, 75 modernih školi ili 35 nogometnih stadiona, slikovito je dočarao net.hr.

No, čini se da se nešto ipak mijenja jer se i Hrvatska, prateći Europu, odlučila za uvođenje elektroničkog računa odnosno eRačuna kojim će se smanjiti nepotrebni troškovi birokracije koji toliko guše hrvatski proračun.

Najveće prednosti uvođenja eRačuna za državni proračun su smanjeni administrativni troškovi pripreme samog računa, ispisa i kuvertiranja računa, uklanjanje troška poštarine, isporuka računa u puno kraćem vremenu, stalna dostupnost računa za pregledavanje, revizije i porezni nadzor te pohrana u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu, piše Poslovni dnevnik.

Prednost za primatelje eRačuna svakako je brzina zaprimanja i obrade računa pri čemu se minimalizira mogućnost ljudske pogreške. Troškovi obrade eRačuna znatno su manji u odnosu na troškove obrade tradicionalnog papirnog računa, a takvi računi omogućit će kvalitetnije upravljanje financijskim poslovanjem te općenito povećanje produktivnosti i transparentnosti poslovanja i rada kako u poslovnom sektoru tako i u državnoj upravi.

Vodeći pošiljatelji i primatelji eRačuna su tradicionalno Skandinavske zemlje na čelu s Danskom gdje je eRačun jedinstven način fakturiranja te je čak uveden model plaćanja penala na izdane papirnate račune.

Europska unija računa da će potpunim uvođenjem eRačuna uštedjeti 423 milijarde eura, dok se godišnje uštede od uvođenja elektroničkog računa u EU procjenjuju na 243 milijarde eura samo u upravljanju lancem nabave.

Godišnja ušteda nakon uvođenja elektroničkog računa u Hrvatsku procjenjuje se na oko 850 milijuna eura.

Nakon ovog savršenog plana uštede, ostaje samo jedno neriješeno pitanje - ako državnom administrativnom aparatu oduzmemo printanje, kuvertiranje i slanje računa, što će raditi svi ti silni ljudi u foteljama.