Nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine - ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
NOVA GRADIŠKA - Tijekom protekle godine djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Nove Gradiške imali su ukupno 69 intervencija te 14 operativnih aktivnosti. Kada su u pitanju intervencije najviše su imali onih tehničke prirode (39) dok su u 23 slučaja izašli na gašenje požara.
Unatoč svakodnevnim brojnim upozoravanjima o važnosti održavanja dimnjaka građani se nerijetko oglušuju na takva upozorenja, pa stoga ne čudi što je i u novogradiškom primjeru najviše vatrogasnih intervencija, kada su u pitanju požari, bilo upravo na dimnjacima. Tijekom prošle godine imali su i po tri intervencije na gašenju požara na otvorenom i u cestovnom prometu, te po dvije intervencije na gašenju požara spremnika otpada i pomoćnih gospodarskih zgrada. U ostalih ukupno šest slučajeva požare su gasili na krovištu, u banci, njivi, zatim na viličaru, sustavu za distribuciju energije te na uređenom odlagalištu otpada.
Najviše intervencija u prosincu, a zaprimljenih poziva od 12 do 16 sati
Gledano po mjesecima djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Nove Gradiške na teren su najčešće izlazili u prosincu čak 16 puta, a potom u listopadu i siječnju po osam puta, srpnju sedam te kolovozu i rujnu po šest puta. U svibnju je bilo najmanje posla. Na teren su, prema priloženoj statistici izašli samo jedan puta. Promatrano po danima vatrogasci najviše rade utorkom kada prosječno imaju 17 intervencija, slijedi četvrtak s 15, srijeda s 13 te ponedjeljak s deset odnosno subota s devet intervencija. Nedjeljom i petkom, tijekom prošle 2020. godine novogradiški su vatrogasci intervenirali prosječno tri odnosno dva puta.
Kako se vodi i satna evidencija lako je izračunati kako su tijekom prošle godine pripadnici JVP Nove Gradiške najviše poziva, čak 21, imali u vremenu od 12 do 16 sati, 18 ih je u prosjeku u vremenu od 8 do 12, a 11 od 20 do 24 sata.
Nažalost u tim pozivima zabilježena je i jedna lažna dojava što govori o tome da još uvijek među nama ima onih koji nisu svjesni koliko takav lažni, makar samo jedan, poziv može imati neželjenih posljedica. Stoga je važno odgovorno se ponašati ne samo prema svojoj imovini i okolišu poduzimajući sve kako bismo izbjegli požare i ostale situacije u kojima će nam biti nužna pomoć vatrogasaca, nego je odgovoran odnos potreban i prema njima u smislu da ih se ne ometa u radu lažnim dojavama. Jer odgovarajući na jednu takvu dojavu možda će zakasniti negdje na stvarnu intervenciju, a kada su požari u pitanju bitne su i sekunde.
Inače, kako nam je proljeće pred vratima, a s njime i brojni radovi na otvorenom valja se podsjetiti nužnosti pridržavanja svih mjera kako bismo izbjegli širenje požara zbog paljenja korova i svega onoga što prikupimo čišćenjem svojih dvorišta, okućnica, parcela.
Nužno se pridržavati propisanih mjera
Naime, od 1. studenog do 1. svibnja dozvoljeno je paljenje korova ali uz napomenu kako je za svako loženje vatre na otvorenom prostoru potrebno pribaviti odobrenje nadležne javne vatrogasne postrojbe, ali i odgovarajuće mjere predostrožnosti:
- spaljivanje korova i biljnog otpada napraviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije;
- odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad na način da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate;
- prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistiti od zapaljivog raslinja u širini najmanje 5 metara kako biste spriječili širenje požara;
- pripremiti sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ako nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i slično;
- vatru ne palite noći i za vjetrovita vremena;
- ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja;
- osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi;
- tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, osoba koja ju je prethodno zapalila, a potom na ispravan i siguran način ugasila u potpunosti, smije napustiti to mjesto;
- u slučaju izbijanja požara odmah pozovite vatrogasce na broj 193!
Zakon je predvidio i novčane te zatvorske kazne za izazivanje požara
Valja podsjetiti i kako je temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 tisuća kuna.
Također, propisana je i novčana kazna u iznosu od 1.000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
Istim Zakonom, za pravnu osobu koja propustom izazove požar, predviđena je kazna od 15.000 do 150.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 2.000 do 15.000 kuna.
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
