Najmanje 85.000 žena i djevojaka ubijeno je diljem svijeta 2023. godine, a većinu su ih ubile bliske osobe - rođaci ili partneri. Dom je i dalje najopasnije mjesto za žene pošto su 60 posto njih bile žrtve supružnika ili drugih članova obitelji.
NOVA GRADIŠKA - Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Informativno-pravni centar Slavonski Brod (IPC) u suradnji s Policijskom postajom Nova Gradiška, jučer je na novogradiškom korzu organizirao javnu akciju kojoj je cilj osvijestiti javnost o problematici nasilja nad ženama i nasilju u obitelji. Akciji su se pridružili i učenici članovi Volonterskog kluba Elektrotehničke i ekonomske škole Nova Gradiška.
Tom prilikom građanima su podijeljeni promotivni materijali te prezentirane informacije o procesu prijave nasilja, kao i o mogućnostima savjetovanja i podrške za žrtve te o institucijama kojima se mogu obratiti za pomoć.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga u spomen na tri sestre Mirabal - Patriju, Minervu i Mariju Teresu, aktivistkinje iz Dominikanske Republike, koje su brutalno ubijene 1960. godine zbog svog otpora diktaturi. Taj datum simbolizira globalnu borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
U Hrvatskoj je 2024. ubijeno 16 žena
Unatoč porastu svijesti i boljim metodama za borbu protiv nasilja, nasilje nad ženama, djevojkama i djevojčicama ostaje jedan od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava.
- Postoje ranjive skupine koje su više i na ružniji način pogođene rodno uvjetovanim nasiljem, a to su starije žene, mlade djevojke, etničke manjine, migranti, izbjeglice, žene ili djevojke koje su se izjasnile kao lezbijke, biseksualne ili transrodne. - istaknula je za PlusPortal Sanja Galović, voditeljica ureda IPC-a.
- Samo ove godine u Hrvatskoj je ubijeno 16 žena. Od njih šesnaest pet žena ubili su njihovi partneri, a njih tri ubili su sinovi. Govorimo o poražavajućim brojkama osobito jer je se ta brojka 2023. godine odnosila na devet ubijenih žena. – navela je u nastavku Galović.
Najmanje 85.000 žena i djevojaka ubijeno je diljem svijeta 2023. godine, a većinu su ih ubile bliske osobe - rođaci ili partneri. Dom je i dalje najopasnije mjesto za žene pošto su 60 posto njih bile žrtve supružnika ili drugih članova obitelji, navodi se u izvješću bečkog Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) i tijela UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena UN Women. To znači da 140 žena biva ubijeno svakoga dana ili jedna svakih 10 minuta. Više o tome na https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/medunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama-7-11877428
Početkom 2024. učinjen je značajan pomak kada je u kazneno zakonodavstvo uvedeno novo kazneno djelo femicida odnosno teškog ubojstva ženske osobe. Došlo je i do promjena u sustavu kažnjavanja. Praksa pokazuje da se femicid događa kada se žena odluči napustiti takvu zajednicu (bračnu, izvanbračnu) ili se usprotiviti partneru, a što pak biva okidač da počini femicid. – istaknula je Galović.
Ističe u nastavku da ne možemo reći ima li pomaka, budući da još nemamo niti jednu pravomoćnu sudsku odluku. Kao poražavajuću brojku ističe da 86% žena, djevojaka i djevojčica u svijetu dolazi iz zemalja gdje nema nikakve pravne zaštite kada je rodno uvjetovano nasilje u pitanju.
Besplatna mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela
U IPC-u pružaju besplatni pravnu pomoć i ženama i muškarcima, pa tako i:
• emocionalnu i praktičnu podršku, tehničke i praktične informacije te informacije o pravima,
• usluge pravnog i psihološkog savjetovanja,
• pratnju na sud,
• pratnju na policiju, državno odvjetništvo i/ili centre za socijalnu skrb,
• podršku ukoliko niste prijavili kazneno djelo,
• podršku nakon završetka sudskog postupka.
- Ne radimo s djecom, ali smo podrška roditeljima, njihovim skrbnicima. Informacije, savjetovanje i podršku mogu dobiti kod nas neovisno o tome je li kazneno djelo prijavljeno institucijama. Osobu jačamo i osnažujemo i podrška smo joj u svojstvu osobe od povjerenja kroz pratnju na policiju, sud, državno odvjetništvo, zavod za socijalni rad da se ne osjeća usamljeno, frustrirano. Odgovaramo na pitanja koja ne može dobiti u institucijama koje su opterećene poslovima te ju podržavamo u tome da ne odustane. - istaknula je Galović.
Na upit o tome je li IPC dužan nakon prijave nasilja reagirati dalje prema zavodu, policiji i dr. institucijama Galović naglašava da su isto dužni učiniti u slučaju da bračni par ili izvanbračna zajednica imaju maloljetnu djecu.
- Nasilje se događa pred djecom što predstavlja povredu dječjih prava i to je naša obveza. Ukoliko nema djece ili su djeca punoljetna, a osoba je u nedoumici, boji se, ima svoje razloge, mi to poštujemo, ne prijavljujemo nasilje, kako bismo sačuvali povjerenje koje nam je osoba iskazala. Kad osoba ojača u svojoj odluci informiramo ju u vezi cijelog procesa prijave. – naglasila je Galović.
O Mreži podrške i suradnje možete se informirati ovdje https://mrezapodrskeisuradnje.com/hr/
Snažni zajedno – vršnjačko nasilje nema šanse!
Svoj doprinos u osvještavanju problematike nasilja nad ženama, a uz to i o vršnjačkom nasilju, dali su i učenici Volonterskog kluba pod vodstvom Mire Linjaković, pedagoginje Elektrotehničke i ekonomske škole Nova Gradiška.
- I inače smo partneri IPC - a sad već treću godinu, i u ovom projektu i u okviru projekta “Centar za volontiranje II” sa svrhom razvijanja znanja i svijesti o volontiranju među učenicima, volonterima i organizatorima volontiranja. Na današnjoj Akciji kao volonteri sudjeluju većinom djevojke tako da i to ima svoju simboliku. - istaknula je Linjaković.
Ističe da mladi u obrazovnom sustavu nisu dovoljno educirani na temu nasilja nad ženama.
- Većinom se bavimo vršnjačkim nasiljem koje se većinom odražava nasiljem na internetu. Razgovarati o tako teškim temama nije lako i jednostavno, ali može se, jednim ljudskim pristupom. Oni se otvore i onda dobijemo puno informacija. Možemo se pohvaliti da kao škola konačno imamo psihologa, čija je uloga značajna u pružanju podrške mladima na njihovom putu. - navela je Linjaković.
Na upit o tome koliko su učenici i njihovi roditelji upoznati s vrstama i oblicima nasilja te s protokolom o postupanju u slučaju nasilja navodi da se tijekom godine informira o istom.
- Imali smo razne radionice usmjerena ka tome, i za učenike i roditelje i nastavnike, a sve kako bi što više prepoznali elemente nasilja u svom svakodnevnom životu i da bi mogli uopće reagirati na nasilje. Na početku godine prođemo sve protokole o postupanju, tako da roditelji znaju da postoji redoslijed reagiranja, a učenike o istom upoznajemo na satovima razrednika. – istaknula je Linjaković.
Prema podatcima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike u Hrvatskoj u ovom trenutku djeluje ukupno 26 skloništa za žrtve nasilja u obitelji sa ukupnim smještajnim kapacitetima od 394 kreveta, a Ministarstvo financijski podupire njih 23, dok se preostala tri financiraju iz sredstava Grada Zagreba izravno iz proračuna kao dio ustanove te drugih izvora.
Kako možemo doprinijeti suzbijanju nasilja nad ženama?
• Informirajmo se o problemu nasilja nad ženama.
• Educirajmo ljude oko sebe, a posebnu pažnju posvetimo senzibilizaciji mlađih generacija.
• Održavajmo socijalnu podršku za osobe za koje sumnjamo da trpe nasilje.
• Svjedočimo li nasilju, prijavimo ga policiji na broj 192 ili nadležnom državnom odvjetništvu.
• Svaka naša akcija može pridonijeti borbi za sigurnost i dostojanstvo žena.
Brojevi za pomoć:
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela: 116 006
SOS telefon za žrtve nasilja: 0800 655 222
