Na traženje čitatelja, 'repriziramo' najuspješniji članak našeg suradnika Emila Cipra (od objavljenih na na SBplusu, dakako) od 23. lipnja 2011. godine. Članak je pregledan 14.585 puta - dosad.

VIŠNJA je zahvalna i izdašna voćka naših krajeva. Ne zahtijeva puno njege i uglavnom donosi obilan plod. U bartolovačkom brdu je sada najzrelija. Nažalost ...samo jedan mali dio bit će ubran i iskorišten. Ostalo će ostati na drveću, nešto će pojesti ptice, a većina će struniti. Puno je više neobrađenih voćnjaka nego obrađenih, ali o tome ne kanim sada pisati.

Prije par godina dobio sam recept za izvrstan liker od višanja. Liker je provjerenog ukusa i kvalitete, pa ga mogu mirne duše preporučiti svima.

Na dva kilograma dobro zrelih višanja kilogram i pol kandiranog šećera, litra rakije (ja koristim jabukovaču sa 45% alkohola, ali može svaka druga dobra voćna rakija), litra crnog vina i pola litre ruma. Šećer i višnje se poslažu red po red u veću staklenku, zaliju rakijom, vinom i rumom, boca se pokrije i ...to je to. Sve skupa treba to stajati više tjedana na svijetlom mjestu ...što duže, to bolje.

Nakon toga se liker procijedi i prelije u manje boce. Vrlo lijepe boce mogu se kupiti kod „Kožula". Ako kod pripremanja likera stavite u zamrzivač nekoliko višanja, možete ih sada po nekoliko staviti u bocu. Time ste uštedili pisanje od čega je liker, a i izgleda lijepo.

Višnje koje su bile u alkoholu možete upotrijebiti za pravljenje kolača. Koštice od višanja mogu poslužiti za izradu „suhog termofora" za hladna vremena kada ponestane likera. Stave se u lanenu vrećicu, po potrebi ugriju u mikovalnoj peći ili u pećnici štednjaka i zima može doći. Koštice duže akumuliraju toplinu nego voda u klasičnim termoforima.