Premda bismo očekivali drugačije, u Slavonskom Brodu je izmjerena tek 26. apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj (40,5 °C) , i to 6. kolovoza 2012. godine.
SLAVONSKI BROD - Da klimatske promjene nisu samo šuplja fraza, koja ne prestaje izlaziti iz govora političara i aktivista, zbog čega su vjerojatno i neshvaćene, dobro znaju stanovnici Slavonije (Županjske Posavine osobito) koji iz godine u godinu svjedoče posljedicama ekstremnih vremenskih pojava na svojim poljima, krovovima i vjetrobranskim staklima. Znaju to jako dobro i poljoprivrednici u Dalmaciji i Zagorju koji tradicionalne kulture već otprije zamjenjuju egzotičnima. Prodavače, montere i servisere klimatizacijskih uređaja da i ne spominjemo. Ipak, najbolji svjedoci tih drastičnih promjena su naši (pra)djedovi i (pra)bake koji pamte jasne razlike u vremenu između godišnjih doba. Današnja djeca, suprotno tomu, pamtit će ekstremne vrućine, učestala nevremena i blage zime, a mnogi će vidjeti snijeg samo na putovanjima.
Svaka nova godina je u pravilu sve toplija
Do klimatskih promjena dolazi zbog porasta temperature Zemlje („efekt staklenika”) uslijed ispuštanja golemih količina stakleničkih plinova u Zemljinu atmosferu koji su uglavnom nastali izgaranjem fosilnih goriva u proizvodnji energije i drugim ljudskim djelatnostima, poput sječe prašuma, poljoprivrede, uzgoja stoke i proizvodnje kemikalija. Podaci Europske agencije za okoliš govore kako je globalna srednja temperatura između 2013. i 2023. godine bila 1,19 do 1,22°C toplija nego u predindustrijskom razdoblju, zbog čega je to desetljeće najtoplije u povijesti. Stoga je cilj međunarodne zajednice ograničiti to povećanje na 1,5°C. Međutim, postojeće stanje govori da je izvjesno da će granica od 2,0 °C biti premašena već prije 2050. godine, što predstavlja prag katastrofalnih posljedica za klimu i okoliš.
Zato, pored broja turističkih dolazaka, cijene kuglice sladoleda i najzvučnijih nogometnih transfera, ni ovo ljeto ne smijemo propustiti sagledati domaće temperaturne rekorde. Štoviše, došli smo do podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) izmjerenih zadnjih dvadesetak godina na meteorološkoj postaji u Slavonskom Brodu.
Apsolutni rekord iz kolovoza 2012.
Podaci DHMZ-a govore kako je apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena 4. kolovoza 1981. godine u Pločama (42,8 °C). Premda bismo očekivali drugačije, u Slavonskom Brodu je izmjerena tek 26. apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj (40,5 °C) , i to 6. kolovoza 2012. godine.
Kolovoz najtopliji
Za usporedbu, podaci iz Klimatskog atlasa Hrvatske kazuju da je apsolutno najviša temperatura zraka u Slavonskom Brodu u razdoblju od 1971. do 2000. godine bila 39,6 °C (također izmjerena u kolovozu, no nije poznato koje godine).
Usporedimo li ostale ljetne mjesece vidimo kako je u razdoblju od 1971. do 2000. godine u lipnju najviše izmjereno 35,1 °C, u srpnju 38,6 °C, a u rujnu 34,5 °C. Iz podataka kojima raspolažemo za razdoblje od 2001. do lipnja 2024. godine stanje je sljedeće; u lipnju je najviše izmjereno 37,6 °C (izmjereno 2021.), u srpnju 39,5 °C (2007.), a u rujnu 37,7 °C (2015.).
Sve više vrućih dana
Osim toga, valja primijetiti i da su u razdoblju od 1971. do 2000. godine bila prosječno 24 vruća dana (s najvišom temperaturom zraka 30 i više °C) godišnje, dok je u razdoblju od 2001. do 2023. njihov broj znatno veći - 44. Pritom je rekordna 2012. godina s njih 74.
U prvih šest mjeseci tekuće 2024. godine bilo je 17 vrućih dana. Svaki put kada je tako bilo od 2001., ukupno ih je bilo najmanje 55 u godini. Sudeći po srpanjskim iskustvima, a znajući da tek slijedi kolovoz, ova godina bi se mogla približiti rekordnoj 2012. godini.
I. Majstorić
Preporuke HJZZ za siguran boravak na suncu
S obzirom na to da su izloženost ultraljubičastom zračenju i česte opekline od sunca u mladosti rizični faktori za razvoj melanoma, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) preporučuju što manje vremena provedenog na suncu te izbjegavanje boravka vani između 10 i 17 sati.
Ako to nije moguće, nužno je pokriti što veći dio tijela odjećom, nositi sunčane naočale te šešir širokog oboda ili kapu i koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom (kreme, losioni i sprejevi s faktorom zaštite od sunca barem 15 odnosno zaštitne kreme s faktorom 50+ kad je riječ o bebama i djeci). Prilagodba klimatskim promjenama je neizbježna.
