'Znao sam da su depresija i anksioznost raširena pojava, ali nisam ni slutio u kojoj mjeri, a tu je cijeli niz drugih dijagnoza. Kako vrijeme ide, broj ljudi koji dolaze k nama po pomoć samo raste.'
SLAVONSKI BROD - Jučer je u svijetu obilježen Dan mentalnog zdravlja. Tim povodom podsjetili smo se što pojam mentalno zdravlje uopće znači. Svatko zna zašto je ono važno, ali nije na odmet iznova čuti kako funkcionira taj „hardver“ koji, „umrežen“ s vanjskim svijetom, upravlja nama iz dubine, našim mislima i osjećajima - a od toga počinje sve.
- Molim Vas, pričekajte dok završim nešto, brzo ću - kazao je, na početku našeg susreta, Karlo Matuško nestrpljivoj pacijentici koja je došla na psihološku procjenu. Kako nam je objasnio ovaj magistar psihologije, točne termine zakazuju s razlogom - nije ona jedina koja će taj dan navratiti u Dom zdravlja u Slavonskom Brodu.
- Kad me pitaju imam li posla, ne znam što da odgovorim. Šalu na stranu, žao mi je što to moram reći, ali čini mi se, kako vrijeme prolazi, da je ljudi koji k nama dolaze sve više. Znao sam da se društvo uvijek bori s anksioznošću, depresijom i sličnim problemima, ali sam ipak ostao zatečen kad sam iz prakse uvidio razmjere tih pojava kao i množinu raznih dijagnoza - iznio je svoja iskustva, uvelike utemeljena na radu s tzv. generacijom Z, koja na svojoj koži osjeti kobni splet „cyber“ socijalizacije i „stvarnih“ ljudskih potreba ili slabosti.
- Psiholog Jonathan Haidt u svojoj knjizi 'Kodiranje američkog uma' detaljno je analizirao sve te pojave. Došao je do zaključka, kojem i sam svakodnevno svjedočim, da su, primjerice, kod djevojaka negativne statistike anksioznosti i sličnih poremećaja udvostručene. Također, uzrok tome prepoznao je u pojavi pametnih telefona i društvenih mreža, dakle baš te kombinacije. Pametni telefoni sami po sebi nisu problematični, ali „ubojiti“ postaju kada djevojke preuzmu aplikacije za društvene mreže. Radi se o neprestanom uspoređivanju s drugima, koji svoje živote prikazuju u nekom savršenom obliku, što u stvarnosti ne postoji, ali te djevojke vjeruju da postoji.
Kamo sreće da problemi ove vrste nestaju kad čovjek odraste. Naprotiv, istraživanja su pokazala da mnogi mentalni poremećaji u ranoj dobi nastaju, a onda ih, ako se ne rješavaju, čovjek ponese kao teret i u naredna razdoblja života. Stvar otežava činjenica što nitko ne zna što ga u životu čeka, kao što se to pokazalo npr. s nedavnom pandemijom.
- Ona je ostavila dubok trag na društvo. Ljudi su konstantno bili u strahu i neizvjesnosti zbog same bolesti, ali su se problemi počeli javljati i zbog nekih popratnih pojava. Primjerice, neki su učenici, lišeni druženja s vršnjacima i interakcije s nastavnicima, razvili socijalnu fobiju od škole. Jedna mi je učenica u Slavonskom Brodu rekla da je na maturalcu prvi put vidjela učenike drugih razreda svoje srednje škole.
Široka lepeza poremećaja
O složenosti ljudskog „hardvera“ i njegove interakcije sa suvremenim svijetom svjedoči i široka lepeza „strašnih“ izraza iz stručnih knjiga. Iako ih psihijatri i psiholozi diljem svijeta već desetljećima koriste kako bi „kratke spojeve“ u ljudima opisali i razriješili, oni i dalje nesmiljeno napadaju čovjeka, gore nego bilo kakav virus.
- Najčešći poremećaji s kojima se susrećemo jesu anksioznost, poremećaj raspoloženja i hranjenja kod djevojaka, odnosno poremećaj navika i ovisnosti kod momaka, recimo online klađenje. U zadnje vrijeme vrlo su učestali problemi u partnerskim odnosima. Za to ima više tumačenja, a ja bih istaknuo žensku emancipaciju, koja ženu čini, na neki način, samodostatnom, neovisnom o muškarcu. To je muško-ženske odnose izmijenilo iz temelja. Napominjem, ovo je samo jedan čimbenik.
Zbog čestog spominjanja ženske populacije, netko bi pomislio da je „nježniji spol“ skloniji mentalnim problemima.
- Postoje poremećaji kojima su žene općenito sklonije, recimo, anksioznost, ali s druge strane, postoje i oni kojima su skloniji muškarci. Isto tako, žene su generalno spremnije potražiti stručnu pomoć nego muškarci. To je zbog stereotipa nametnutog muškarcima, koji od njih „zahtijeva“ da budu jaki u svakom pogledu i da o psihološkim tegobama ne govore. Mnogi muškarci, uostalom, i sami imaju takav stav, pa se od njih često može čuti komentar: „Što će meni netko drugi govoriti?“ - objasnio je Karlo Matuško te dodao da po kriterijima dobi, obrazovanja i profesije nije uočio neku pravilnost. Ovi problemi dakle „ne biraju žrtvu“.
Da bi čovjek izmigoljio iz te mreže koja ga može usporiti ili povući na dno, dobro je znati na kojoj se „dubini“ uopće nalazi. I tu je situacija raznovrsna.
- Postoji, u tome smislu, gradacija. Najlakši oblik poremećaja jesu psihičke smetnje. One su prolazne, npr. nelagoda izazvana nekim lošim događajem iz okoline (jedinice u školi ili otkaz na poslu), te pogađaju sve ljude. Ozbiljniji su psihički poremećaji, a prepoznajemo ih jer ponašanje osobe odstupa od uobičajenog. Zbog toga čovjek ispašta u nekim aspektima života, npr. u obitelji, ali i ta su stanja ograničena trajanja. U najtežoj su poziciji ljudi s psihičkim bolestima, čije su sve vrste sposobnosti - kognitivne, emocionalne, tjelesne - trajno narušene, što ih čini praktični nesposobnima za normalan život.
Teorija i praksa
Biti zdrav, uvažavajući sve kriterije stručnjaka, nije lako. Mentalno zdravlje, koje čovjek postiže samo kada nije ni u jednoj od tri gore navedene „etape“, opet je tek jedan od tri „stupa“ na kojima počiva sveukupno zdravlje.
- Švedski stručnjaci shvaćaju zdravlje kao 'bio-psiho-socijalni' model. To znači da zdrav čovjek mora imati „podmirena“ sva tri aspekta života: treba biti biološki zdrav, zatim ostvarivati određene društvene kontakte i, dakako, postići psihološku ravnotežu o kojoj smo govorili. Ne samo kod nas, prva je komponenta zdravlja prenaglašena, a ostale dvije zanemarene. Da biste to ispravili, savjetujem vam da vrijeme provedeno na društvenim mrežama smanjite na petnaest minuta dnevno ili ga potpuno izbacite. One su konstruirane upravo tako da zahtijevaju stalno korištenje, a ono je limbički rezonantno, što znači da izaziva ovisnost. Procjenjujem da će se na korištenje društvenim mrežama u skorijoj budućnosti gledati kao na pušenja danas. Stoga, umjesto na Facebooku, vrijeme provedite kvalitetno s vama dragim i važnim osobama, jer će vas to učiniti „otpornim“ na mentalne smetnje. Tome će doprinijeti i fizička aktivnost.
Za kraj, Matuško je imao još jedan savjet, koji mnogi ne poštuju, što iz vlastita nemara, što iz objektivnih razloga.
- Na početku jedne knjige stoji pitanje: „Da imate tabletu od koje ćete postati pametniji, ljepši, mlađi, produktivniji i otporniji na stres, biste li ju popili?“ Ona postoji, a zove se - san. Pravilan san poboljšava sve navedeno.
