Poljoprivrednici i novinari pozvani su da danas zajedno svjedoče uspjehu modela koji je spojio brigu o prirodi i podršku stočarstvu, ali i uzburkao odnose u općini Oprisavci. Promjene su bile spore, ali njihovi učinci su veličanstveni. Gajna je danas prepoznata kao ogledni primjerak ispravnog odnosa prema prirodi. No, neki bi 'domaći' ipak bili sretniji da zaštite pašnjaka - nema.
SLAVONSKI BROD - U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, Brodsko ekološko društvo predstavilo je danas rezultate projekta Briga o zemlji pohranjuje ugljik (Landcare Europe Captures Carbon) koji financira savezno ministarstvo za okoliš, klimatske akcije, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost Njemačke kao dio Europske klimatske inicijative (EUKI).
Ž.G.
Pritom je održana hrvatska premijera kratkog filma Gajna - kolektivni napori u ublažavanju klimatskih promjena gdje je Gajna - kao tipični slavonski prisavski pašnjak kod Oprisavaca, bogat močvarnom florom i faunom - prikazana kao ogledni primjer da očuvanje prirode i održivost mogu ići uz intenzivnu poljoprivredu.
Projekt Landcare Europe Captures Carbon već je u svojoj trećoj godini, a istovremeno je riječ o mreži koju je osnovalo pet partnera iz pet zemalja - Hrvatske (BED) te Rumunjske, Litve, Češke i Njemačke. Zajedno su dobili na raspolaganje ukupno 657 tisuća eura, a projekt je nedavno produžen do rujna 2026. godine.
U svim tim zemljama partneri projekta paze na zaštitu prirode, istovremeno radeći s poljoprivrednicima i pomažući im da budu konkurentni, a održivi te da žive i rade u skladu s prirodom. Sve to odavno je misija BED-a već skoro četiri desetljeća.
Pašnjačka zajednica Braniteljska zadruga Eko-Gajna odabrala je tradicionalan uzgoj i brigu o prirodi.
ScreenShot/D. Soldo za BED
- Borimo se, poštujemo pravila i živimo u skladu s prirodom. Mislim da smo u filmiću pokazali koliko smo uspješni. No, to je velika borba. Mi svoje proizvode ne možemo prodati po punoj cijeni, ali ne damo se. Tko god je probao meso našeg podolca, zaključio je da je to neusporedivo s ostalim. Naš recept za uspjeh moguće je prepisati, ali mislim da smo mi specifični po tomu što smo složni. To nije jedan čovjek i jedna obitelj, tu intenzivno surađuje i međusobno si pomaže 10-15 farmera. Pravi smo primjer. Radimo na poplavnom području i na sve smo spremni. Puno radimo sa stokom jer je slavonsko-srijemsko podolsko govedo potpuno drukčije. Zato nemamo problema i uspijevamo ih izmjestiti u slučaju problema ili prirodnih nepogoda. - kazao je
Ivica Kovačević iz Oprisavaca koji je član Zadruge već desetak godina te je jedan od njezinih mlađih članova. Njegova obitelj živi samo od poljoprivrede.
Željka Gavranović / PlusPortal
Od starijih članova Zadruge itekako se ima što učiti.
- Ovo treba voljeti i biti uporan pa onda vidiš i rezultate. Sad smo to dignuli na viši nivo. Europa nema ono što mi imamo. Odrastao sam uz sve to, još otkad se zemlja ručno i s konjima radila. Tada sam zavolio Gajnu, gdje sam naučio i plivati, hvatati ribu, sve... Kad sam otišao u mirovinu, prihvatio sam projekt doktora Beneša i njegove Iris jer sam vidio da dolaze teška vremena. Sjećam se kako je 1993. godine bilo 113 krava u Poljancima koje su išle na taj pašnjak. Zbog Rata i situacije s mlijekom, to je sve nestalo. Da mi nismo nabavili autohtone pasmine, Gajna bi ostala prazna. Bilo je pritisaka da se to ne radi, ali izgurali smo. - kazao je Mijo Jaredić iz Poljanaca, član Zadruge i uzgajivač slavonsko-srijemskog podolca i crne slavonske svinje.
Željka Gavranović / PlusPortal
Iz Društva tvrde kako, nažalost, nemaju podršku jedinice lokalne samouprave.
- BED je smatrao kako stari način poljoprivrede propada te kako nam je ostao sustav krava-tele da bismo održali pašnjak. Pašnjak je zaštićen od 1990. godine. Poduzete su tad i daljnje mjere zaštite. Moj san se ostvario. Međutim, puno ljudi tomu se protivi. Zaštita pašnjaka garantira da Ministarstvo na tom području određuje 'pravila igre', a da je nema, onda bi to radio načelnik Pejo Kovačević. - kazao je iskreno Šimo Beneš bez kojeg ne bi bilo ni BED-a ni projekta očuvanja Gajne.
Šteta jer, otkrili su nam danas iz BED-a, Gajna ima ono što u Europi moraju umjetno raditi. Primjerice, radi zaštite i poboljšanja tla danas se u modernoj EU-poljoprivredi posred njiva sade drvorede, a na Gajni prirodno imamo samonikle hrastove koje treba samo poduprijeti u samom startu kako bi dočekali poodmaklu dob i (p)ostali dio tog ekosustava. To je tek 'kap u moru' posebnosti tog dragocjenog kraja.
Željka Gavranović / PlusPortal
Neodstatku lokalne potpore usprkos, Gajna je danas jedna od deset najboljih takvih praksi - ne u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi.
- Na Gajni 10 do 15 posto aktivne poljoprivredne površine odvajamo za bare, drveća, živice. Dakle, članovi zadruge se odriču profita kako bi sve bilo u ravnoteži. Gajna je na europskoj razini prepoznata kao pozitivan primjer ne samo zato što čuvamo prirodu na način na koji to činimo, nego i zbog kolektivnog pristupa - udruživanja poljoprivrednika koje je pretvoreno u transparentan i funkcionalan sustav. - pojasnila je Iris Beneš, predsjednica BED-a.
ScreenShot/D. Soldo za BED
Za novinare će u travnju i svibnju biti organizirana i posjeta Gajni kako bi iz prve ruke mogli vidjeti i osjetiti ono što već godinama izvještavaju o tom kraju.
ScreenShot/D. Soldo za BED
ScreenShot/D. Soldo za BED
