ZBOG visoke stope smrtnosti, kao i izazova pravovremenog dijagnosticiranja, sepsa je danas jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu čija je pojavnost češća od karcinoma dojke i prostate zajedno. Ona je i najčešći uzrok smrti u bolnicama, a poremećaji koje je u zdravstvenom sustavu izazvala pojava COVID-a 19, utjecali su između ostaloga i na broj oboljelih od sepse koji u Hrvatskoj, kao i u svijetu, iz godine u godinu kontinuirano raste.

Unatoč sveukupnom manjem broju pacijenata na bolničkom liječenju, u prošloj godini (2021.), u Hrvatskoj je od sepse bolovalo nešto više od osam tisuća ljudi, no zbog činjenice da kod nas još uvijek ne postoji registar oboljelih i umrlih od sepse, vrlo je teško dati preciznu sliku oboljenja od sepse u našoj zemlji pa se tako na ljestvici 10 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj sepsa niti ne navodi.

Budući da su za preživljavanje i oporavak ključni sati, zdravstveni djelatnici iznimno su bitni u prevenciji nastanka sepse, prepoznavanju i ranom pristupu liječenja pa je potrebno što hitnije pristupiti izradi nacionalnih smjernica za liječenje i prevenciju sepse, kojih je svrha ne samo smanjiti broj oboljelih od sepse, već i educirati sve segmente društva o znakovima i ranom prepoznavanju sepse te unaprijediti kvalitetu liječenja u bolničkom sustavu. Naime, ako se sepsa odmah dijagnosticira mogućnost preživljavanja je čak 80 posto.

Upravo s tim ciljem, Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST) ove je godine, u suradnji s Hrvatskim društvom za kliničku mikrobiologiju i parazitologiju te Hrvatskim društvom anesteziologije i intenzivne medicine, predstavilo Radnu skupinu za izradu i donošenje Nacionalnih smjernica za prevenciju i liječenje sepse kako bi se unaprijedila edukacija zdravstvenog osoblja i sami bolnički protokoli te postigao manji broj infekcija sepse i bolji ishodi liječenja kod onih koji od sepse obole.

- Udio oboljelih od sepse u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj kontinuirano raste, a samo lani su na liječenje sepse ukupno utrošena 63.553 bolnička dana. Prema podacima Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske, izravni troškovi sepse u hrvatskim bolnicama u 2021. iznosili su 11 milijuna eura, no procjenjuje se da je ukupno izravno financijsko opterećenje vjerojatno i veće zbog nedostataka u protokolima po kojima se troškovi naplaćuju. Pred nama su izazovi ispitati što sve i na koji način tome doprinosi. Baš iz tog razloga inicirali smo osnivanje radne skupine za izradu Nacionalnih smjernica za prevenciju i liječenje sepse zajedno s našim partnerima nakon čega će uslijediti postizanje nacionalnog konsenzusa sa svim ostalim dionicima kako bi se što prije konačan prijedlog mogao uputiti prema Ministarstvu - kazao je dr. sc. Adriano Friganović, dipl. med. techn., predsjednik HDMSARIST na okruglom stolu koji se održao danas u KBC-u Zagreb povodom obilježavanja Svjetskog dana sepse.

HDMSARIST je 2014. godine pokrenuo i istoimenu kampanju „Zaustavimo sepsu“, koja intenzivno provodi javnozdravstvene akcije i edukacije građana o prepoznavanju prvih simptoma i znakova sepse te 13. rujna svake godine, na Svjetski dan sepse, istupanjem u javnosti podižu svjesnost o problematici sepse u Hrvatskoj.

Iako od sepse može oboljeti bilo tko, ona se češće javlja kod novorođenčadi, dojenčadi u prvih šest mjeseci života, osoba starijih od 65 godina, imunokompromitiranih i kroničnih bolesnika, posebice onih koji su prošli veće operativne zahvate te kod osoba s mnogobrojnim komorbiditetima. S obzirom na to da su vrlo općeniti, simptomi sepse, u samom početku, često su zamijenjeni za neke druge bolesti, a znakovi koji mogu upućivati na sepsu su ekstremna drhtavica ili bol u mišićima, povišena tjelesna temperatura, smetenost, nerazgovijetan govor, smanjena budnost, niski krvni tlak (koji u samom početku razvoja sepse može ostati nepromijenjen), smanjeno izlučivanje mokraće, izrazit nedostatak zraka i marmorizirana ili blijeda koža.

Od ovog po život opasnog stanja u kojem organizam, odgovarajući na infekciju, zapravo uništava vlastite organe i u kojemu dolazi do prodora bakterija u krv i širenja njihovih toksina, svake godine u svijetu oboli 50 milijuna ljudi, a kako bi se dodatno podignula svijesti o važnosti rane dijagnoze gradovi diljem Hrvatske 13. će rujna u večernjim satima zasjati u prepoznatljivoj crvenoj boji koja simbolizira borbu protiv ove bolesti.