DANAS je u mnogim hrvatskim gradovima obilježen Svjetski dan kravate, dekorativnog odjevnog predmeta koji se smatra izvornim hrvatskim proizvodom, piše Večernji list.

Užim centrom Zagreba promarširala je počasna satnija Kravat pukovnije, čiji su pripadnici odjeveni u replike odora hrvatskih vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću. Upravo su ti vojnici, vjeruje se, Europom proširili kravatu kakvu danas poznajemo.

Originalni zemljovid se danas čuva u Državnom ratnom arhivu u Beču, a na njemu je upravo središte Broda označeno kao „Cravatten statt", odnosno "Grad kravate", a Hrvatska njezina domovina.

Modni performance u Bjelovaru

Povodom obilježavanja svjetskog Dana kravate Udruga Komedija iz Tomaša na bjelovarskom je korzu upriličila modni performance gdje je u prvom planu bila kravata, u smislu da je sva odjeća bila podređena kravati, pa haljine, šeširi, ali i kišobran bili su izrađeni od kravata. A vođeni su bili spoznajom da je kravata jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv.

Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga je Academia Cravatica odlučila neka se svake godine 18. listopada obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate. Naime, na taj dan 2003. godine izvedena je spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli.

Academia Cravatica je u listopadu 2008. godine u Slavonskom Brodu podigla spomenik koji govori o tome kako je upravo taj hrvatski grad kolijevka kravate. Od tada, na šetalištu uz Savu stoji reljef, rad akademskog kipara Petra Ujevića, koji predstavlja repliku povijesnog zemljovida iz 17. stoljeća što ga je izradio nizozemski kartograf Nikola Sparr De Bensdorf . Originalni se zemljovid čuva u Državnom ratnom arhivu u Beču, a na njemu je upravo središte Broda označeno kao „Cravatten statt", odnosno "Grad kravate", a Hrvatska njezina domovina.

Spomenik nestao

Strane svijeta su usmjerene tako da je sjever dolje, Slavonija, a jug gore, Bosna, a zemljovid je izradio u nastojanju da zabilježi što precizniji raspored vojnih snaga Habsburške monarhije prema Osmanskom carstvu, kako konjice i pješaštva tako i zapovjednog mjesta u sklopu brodske Utvrde. Za razdoblje od 10. do 12. listopada 1697. godine unio je i brojne toponime, između ostalog i naziv "Cravatten Statt". Taj arhaični oblik u njemačkom jeziku za jedan hrvatski grad potvrđuje etimologiju te riječi i u značenju kravata, u kojem je ostala u primjeni u većini jezika do naših dana i pokazuje da kravata potiče upravo od Hrvata, ­stoji napisano u više jezika na ploči uz spomenik.

No, na nesreću, lijevani bakreni zemljovid, prije nekoliko godina, s betonskog postolja, naprasno je nestao. Najvjerojatnije je ukraden jer se bakar, kao sekundarna sirovina, može dobro unovčiti. O nestanku vrijednog spomenika kulturne baštine grada tada je obaviještena i policija, ali još uvijek nije razotkriveno tko bi tako što mogao učiniti. U međuvremenu, lijevani bakreni reljef privremeno je zamijenjen plastično-­gipsanom inačicom, koja nije dugoročno otporna na atmosferske utjecaje, pa su pukotine i sve veća oštećenja svakim danom vidljivija, a jedinstveni spomenik kravati sve zapušteniji.

Komentar 
U vremenu od 1715. do 1780., u Slavonskom Brodu, izgrađena je velika Carska i kraljevska slavonska pogranična tvrđava Brod. 'Svojim protežnostima, ovaj barokni sklop utvrda najveća je građevina svoje vrste u Hrvatskoj, a među većima u Europi'. Danas, spomenik je nulte kategorije.
Međutim, na originalnom zemljovidu iz 1697., koji se čuva u Državnom ratnom arhivu u Beču, središte Broda označeno je kao 'Cravatten statt', odnosno 'Grad kravate', a Hrvatska njezinom domovinom. Dakle, dokument je to koji potvrđuje kako je Slavonski Brod rodno mjesto jednog od najuniverzalnijih ukrasnih odjevnih predmeta u svijetu.
Marketinški, puno vrednija je to činjenica od same Tvrđave, Ivane Brlić Mažuranić... ili bilo čega i koga drugog vezanog za ovaj grad. Jer, na primjer, tvrđava Brod nije toliko poznata kao francusko piće iz mjesta Cognac, dok mjesto Cognac nije toliko poznat kao kravta.
Umjesto da prezentira i afirmira u svijetu poznate i priznate brodske znamenitosti, ovdašnja Turistička zajednica proizvodi nove 'brodske vrijednosti' trudeći se, svim silama vlastitim i sredstvima proračunskim, predstaviti ih kao sinonime Broda (Ladja, roda...) štiteći ih i kamerama.
Zbog toga, danas, Dan kravate slave zagrepčani, Bjelovarčani..., a prvi Muzej kravate u svijetu, lani, otvorili su Dubrovčani. Zbog toga, Ogulin je uzeo milijun eura iz EU fondova i napravio multimedijalni muzej 'Ivanina kuća bajki', a Brod tek liči fasadu njezine kuće. Zbog toga, Petar Bašić i njemu slični, prodaju police stranog osiguranja, a ne vode domaći Muzej granice. Zbog toga... 
Jerko Zovak