Važno je stvoriti, kažu stručnjaci, higijenu spavanja, što znači izbjegavanje gledanja u mobitel, tablet, računalo ili televizor barem sat vremena prije spavanja, na koje treba ići uvijek u isto vrijeme, baš kao što se u isto vrijeme treba i ustajati, čak i vikendom.
SLAVONSKI BROD - Iako su na 'pametnim' telefonima, računalima moderni softveri noćas sami odradili svoj dio posla, podsjećamo da kazaljke svojih zidnih i 'običnih' ručnih satova ne zaboravite pomjeriti sat vremena unatrag jer prešli smo na zimsko računanje vremena.
Kraći dani utječu i na raspoloženje. Kod čak 1,6 miliona ljudi u svijetu zabilježena je sezonska depresija. Poremećen san može doprinijeti povišenom krvnom pritisku i lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara.
Iako je odluka o ukidanju prelazaka s jednog na drugo vrijeme donesena od strane Europske unije, ona još nije stupila na snagu. Podsjetimo, u Hrvatskoj je, kao tadašnjoj sastavnici bivše države, ljetno i zimsko računanje vremena, uvedeno 1983. godine, a s tom se praksom nastavilo i nakon proglašenja samostalnosti. Iako je 'zimsko računanje vremena ono pravo Hrvatska je u do sada provedenim anketama prednost dala ljetnom računanju, koje je sat ispred sunčanog, i to iz razloga jer više pogoduje turizmu.
Pomjeranje kazaljki utječe i na promjene u organizmu
I dok se još sa sigurnošću ne zna koje će vrijeme biti izabrano kao 'pravo', ono što je sasvim sigurno i što su stručnjaci utvrdili, jeste da su promjene kojima je ljudski organizam izložen u ožujku i listopadu, kada mijenjamo računanje vremena, prilično velike.
Sat više i manje dobio je i mnogo neprijatelja u svijetu. Naime psiholozi su proveli istraživanja u kojima su potvrdili da zbog ranijeg padanja mraka zimi ljudi imaju manje energije. Zbog toga su manje produktivni, postaju umorniji, ali i podložniji bolestima. Istraživanje na Sveučilištu Turku u Finskoj otkrilo je da pomicanje sata unaprijed ili unatrag može povećati rizik za ishemični moždani udar, na koji otpada 85 posto svih udara. Dio stručnjaka smatra da oko 20 posto svjetske populacije osjeća zdravstvene probleme nakon prelaska na zimsko računanje vremena. Naime, dnevno svjetlo je u funkcioniranju organizma itekako važno jer upravo ono programima i održava biološki sat uključujući ritam spavanja i budnosti. -Tijekom zimskog razdoblja manje smo izloženi svjetlu što ima utjecaja na lučenje serotonina važnog za naše mentalno zdravlje, pa su upravo zbog toga mnogi tijekom jeseni i zime potišteni i depresivni, što može utjecati na poremećaje sna a ako to traje danima remeti se funkcija života jer su ti ljudi onda umorni, bezvoljni, nekoncentrirani - pojašnjavaju stručnjaci.
Zimsko računanje vremena donosi probleme i s kilogramima
Neka istraživanja su pokazala zimsko računanje vremena donosi sa sobom tegobe poput pospanosti, manjka koncentracije, glavobolje, srčanih problema, povećane opasnosti od moždanog udara, problema sa viškom kilograma, neispavanosti, malaksalosti, naglog pada raspoloženja, pa čak i depresije. Kraći dani koji nas očekuju prelaskom na zimsko računanje vremena utječu i na raspoloženje. Kod čak 1,6 miliona ljudi u svijetu zabilježena je sezonska depresija. Poremećen san može doprinijeti povišenom krvnom pritisku i lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara. Zanimljivo je i da prelazak na zimsko računanje vremena ima veze i sa kilogramima. Naime, mrak 'pada' već u 17 sati, zbog čega se osjećamo umornije i imamo manjak energije kao posljedicu preranog lučenja melatonina. Zbog toga smo puno manje fizički aktivni, a to onda utječe i na probleme s kilogramima.
Zdravstvenih problema ima i kod prelaska na ljetno računanje vremena gdje su istraživanja pokazala povećan broj automobilskih nesreća u danima nakon pomicanja sata prema naprijed, čemu su najvjerojatnije uzrok umorni i neispavani vozači. Američko istraživanje iz 2012. pokazalo je da je rizik od srčanog udara porastao za 10 posto i to odmah nakon početka ljetnog računanja vremena. Zdravstveni je rizik bio vezan uz uskraćivanje sna, promjenu u cirkadijalnim ritmovima i blagi šok imunološkom sustavu zbog promjene vremena. Vlada i mišljenje kako se ipak organizam teže privikava na 'ljetno' računanje vremena, a prema anketi koju je SBplus proveo u ožujku ove godine 59 posto anketiranih izjasnilo se da osjećaju zdravstvene poteškoće tijekom ljetnog pomjeranja kazaljki.
U svakom slučaju važno je stvoriti, kažu stručnjaci, higijenu spavanja, što znači izbjegavanje gledanja u mobitel, tablet, računalo ili televizor barem sat vremena prije spavanja, na koje treba ići uvijek u isto vrijeme, baš kao što se u isto vrijeme treba i ustajati, čak i vikendom. Higijena spavanja podrazumijeva, tvrde stručnjaci, i smanjenje ili uklanjanje kofeina i alkohola 4 do 6 sati prije sna, vježbanje nekoliko sati prije spavanja te umirujuće rituale neposredno pred odlazak u postelju, kako bi se postupno opustili (topla kupka na primjer), nošenje čepića za uši, maske za oči i slično.
No valja naglasiti da iako jedan dio populacije osjeća tegobe tokom pomjeranja kazaljki na satu ipak većina onih, koji imaju zdrav organizam, fizički su aktivni i vode računa o prehrani, vrlo brzo naviknu se na novo vrijeme.
