Nedostaju sloga i upornost kako bi odbijanjem kupovine u pojedinim trgovačkim lancama (potrošačkim bojkotom) hrvatski potrošači stali na kraj nepoštenim praksama i trgovce 'naučili pameti'.
SLAVONSKI BROD - Građanska peticija ekonomista Tomislava Ivančića usvojena je u Europskom parlamentu. Ukazuje na to kako je rast cijena hrane prije svega najviši u zemljama istočne Europske unije, gdje su minimalne plaće najniže. Traže da Europska komisija istraži zašto dolazi do tog povećanja koje stavlja građane istočne Europe u još veći rizik od siromaštva.
- Moja peticija Europskom parlamentu bila je zahtjev za analizom zašto postoje tako ogromne razlike u cijenama hrane kako bi se osiguralo da sve države članice – uključujući i našu – osiguraju da cijene hrane prate minimalne plaće i minimalni životni standard. Kao što vidimo, hrana za mnoge u ovoj zemlji postaje luksuz. Moramo smanjiti rizik od siromaštva te utjecaj inflacije cijena hrane na naš turistički sektor jer isti agregatni troškovi ne postoje u drugim zemljama unutar Unije. - rekao je Ivančić.
Istaknuo je kako su u prosjeku cijene hrane puno niže na tržištima kao što su Grčka, Portugal ili Španjolska, što tim zemljama omogućuje da ponude više - za niže cijene.
Osim hrane, problem i higijenske potrepštine
Da u Hrvatskoj 'u nebo' nisu otišle samo cijene hrane, nego i osnovnih higijenskih potrepština odnosno proizvoda za osobnu higijenu te čišćenje i održavanje doma, pokazuje PlusPortalov članak u kojemu smo objavili usporedbu našeg čitatelja.
Analiza cijena s kraja rujne / početka listopada, pokazala je kako Brođanin kolica napunjena istim proizvodima plaća za gotovo 40 eura skuplje nego stanovnik Frankfurta. U istom trgovačkom lancu. Proizvode iste robne marke.
Zašto je litra ulja jeftinija u Luksemburgu?
Trgovcima su, dakako, puna usta opravdanja zašto je tomu tako, no u Europskom parlamentu postoje zastupnici koji se bore za prava potrošača.
- Apsolutno je opravdano da se građani pitaju zašto je štruca kruha u Hrvatskoj skuplja nego u Njemačkoj. Zašto je litra ulja u Luksemburgu koji ima skoro pet puta naš standard, jeftinija nego kod nas. Logično je da su više cijene veći problem građanima koji imaju niže plaće. Hrvatima trećina kućnog budžeta otpada na hranu pa nam je ovo pitanje puno važnije nego nekome iz zapadne Europe kome ni desetina budžeta ne ide na prehranu. - poručila je europarlamentarka Biljana Borzan.
U razgovorima s Komisijom odbacila je argument kako cijene ostaju visoke zbog lojalnosti brendovima koji onda rade što god žele ili da su potrošači lijeni tražiti akcije.
- Ljudi se snalaze kako znaju i umiju. Skoro 80 posto ih je promijenilo prehrambene navike, obilaze socijalne samoposluge, a više od polovice građana bira jeftiniji brand ili alternativni proizvod. Od početka poskupljenja čak trećina naših građana kupuje manje hrane. Za EU postoji podatak da 40 posto ljudi kupuje manje mesa i ribe. - otkrila je Borzan.
Hrvatski potrošači, čini se, još uvijek nisu otkrili svoju snagu. Nedostaju sloga i upornost kako bi odbijanjem kupovine u pojedinim trgovačkim lancama (potrošačkim bojkotom) stali na kraj nepoštenim praksama i trgovce 'naučili pameti'.
