SLAVONSKI BROD - Nije toliko važno što prodajete nego kako prodajete - poučava jedna marketinška mudrost. Njome su se možda rukovodili pojedinci iz Slavonskog Broda i okolice koji svoje oglase nisu postavili na za to predviđena mjesta, panoe ili oglasne stupove, na primjer, gdje bi se „utopili u masi“, a možda, kako je to često zbog pretrpanosti praksa, bili i prekriveni, tj. nevidljivi.

Da bi doskočili ovim za reklamu kardinalnim pogreškama, prodaju stana, otkupljivanje stripova ili majstorske usluge odlučili su „izmjestiti“ na rasvjetne stupove, a oni manje ekološki osvješteni i na stabla. Kako se pokazalo na terenu, radi se o pojedinim lokacijama u gradu, i to onima gdje svakodnevno prolazi više ljudi (npr. Široka ulica, park iz glavne Pošte, ispred zgrade HZZ-a i dr.).

Potencijalni „promidžbeni potencijal“ ovih oglasa ipak ima ozbiljnih propusta. Prvo i osnovno, a teško da to njihovi autori nisu znali, postavljanje oglasa na bilo koje za to nepredviđene dijelove javne površine nije dozvoljeno.

- Zabranjeno je postavljati plakate na mjestima koja nisu za to namijenjena, a osobito na stabla, pročelja zgrada, ograde, stupove javne rasvjete, prometnu signalizaciju, objekte i uređaje javne namjene - propisuje članak 21. gradskog Komunalnog reda.

Ljubitelje prirode i osobe osjetljive na bilo koji vid njena uništavanja posebno će „bosti“ čavli na stablima. Tu je zakon još izričitiji.

- Radi zaštite javnih zelenih površina osobito se zabranjuje (…) guliti koru, zasijecati, kidati, zabadati noževe i čavle u drveće te na drveće ili parkovnu opremu lijepiti plakate (čl. 176, 8).

Ne radi se tu ni o kakvoj „zelenoj histeriji“. Zabadanjem čavala u koru ovih mirnih, vrijednih „divova“, koji Brođane snabdijevaju kisikom i uljepšavaju im grad, oštećuje im se kambij, njihovo vitalno tkivo, što može uzrokovati bolest i naposljetku odumiranje drva.

Neki bi cinici možda, slijedom ideje o zabrani kao „marketinškom plusu“, rekli da su ovi oglasi na stablima i „banderama“ pogodak, ali teško da su njihovi autori iz svega izvukli ikakvu korist. Kao što se može vidjeti, većina tih, usput rečeno, amaterski izvedenih letaka (male dimezije, slabo vidljivi i čitki, izostanak bilo kakvog dizajna…), zahvaljujući djelovanju komunalnih redara, brzo bude uklonjena.

Nakon svega ostaju tek ružni ostatci papira, selotejpa i, u najgorem slučaju, čavala kao i potencijalna kazna za postavljača. Ona, prema Komunalnom redu, može iznositi od 500 kuna do 10 tisuća kuna, ovisno o pravnom statusu počinitelja.