S početkom nove školske godine od jeseni, učenici nižih razreda osnovnih škola kao izborni će predmet moći upisivati i – informatiku. Prvi je ovo put da se najmlađim učenicima nudi još jedan izborni predmet osim vjeronauka. A kako se ova školska godina bliži kraju i pred vratima je sljedeća, ravnatelji provode ankete među roditeljima o tome hoće li poslati djecu na izbornu informatiku, sve kako bi znali organizirati prostor i nastavu u školi, piše Telegram.

Mnogi će, naime, izbornu informatiku morati prebaciti u suprotni turnus zbog nedostatka prostora u školi. Međutim, interes oko izbornih predmeta očito je uznemirio hrvatske biskupe koji su s jučerašnjeg Sabora Hrvatske biskupske konferencije poslali priopćenje u kojem se, pa, bune zbog ispitivanja interesa oko izborne informatike i navodnih sugestija oko ispisa učenika s vjeronauka.

Biskupi podsjetili na poseban status vjeronauka

"Upućeni na činjenicu da se, povodom uvođenja informatike kao izbornoga predmeta u razrednoj nastavi, iznova u školama dijele upitnici kojima se sugerira ispis učenika iz katoličkoga vjeronauka kao školskog predmeta, biskupi pozivaju na poštivanje međunarodnih, ali i hrvatskih zakonodavnih akata, kojima je točno određen status katoličkoga vjeronauka kao predmeta”, javili su priopćenjem iz HBK.

Kažu da su svjesni potrebe informatičkog obrazovanja učenika, ali i da se nadaju da će, u skladu s potrebom cjelovitog odgojno-obrazovnog procesa, ravnatelji "poštovati izbor i želju roditelja učenika koji upisuju vjeronauk te se pobrinuti za njegovo kvalitetno i transparentno ostvarenje”. Osim toga, potiču roditelje na izbor katoličkog vjeronauka koji se, podsjećaju biskupi, provodi pod istim uvjetima kao i svaki drugi predmet, i to unutar rasporeda sati.

Informatika ne isključuje vjeronauk i obratno

No, nije posve jasno odakle buna biskupa oko informatike; naime, pohađanje vjeronauka i informatike niti u jednom se trenutku međusobno ne isključuje. Učenik tako može pohađati oba izborna predmeta, samo jedan od njih ili niti jedan od njih. Jedina je razlika ta što je vjeronauk po prirodi stvari, odnosno po prirodi ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice, uvršten u redovan raspored sati. To je tako jer se Hrvatska, u ugovorima sa Svetom Stolicom, obvezala provoditi nastavu izbornog vjeronauka pod istim uvjetima pod kojima se provodi nastava obveznih predmeta.

Drugim riječima, vjeronauk se nalazi u sklopu rasporeda učenika koji ga odaberu. Oni koji vjeronauk ne pohađaju, imaju rupe u rasporedu pa nisu rijetkost priče u medijima o djeci koja, počesto sama, na školskom hodniku čekaju da završi vjeronauk. Informatika u nižim razredima neće biti u takvoj poziciji jer joj nitko ne propisuje da mora biti uklopljena u raspored pa će se nerijetko događati da će učenici na informatiku dolaziti u suprotni turnus. O tom je "informatičkom” problemu još prošloga mjeseca pisao Jutarnji.

Informatiku se godinama bezrazložno suprotstavlja vjeronauku

Što se pak tiče biskupske dileme oko informatike, iz Ministarstva obrazovanja još su sredinom svibnja portalu Srednja.hr kazali kako "svi izborni predmeti u osnovnoj školi imaju jednak, ravnopravan status te niti jedan izborni predmet nije zamjena za neki drugi izborni predmet”. Dodali su i da učenici, ako žele, mogu odabrati i više izbornih predmeta jer u tome nema nikakve zapreke.

Na kraju, spomenimo i kako se u kontekstu uvođenja izborne informatike u sklopu reforme obrazovanja, još od 2015. polemizira o tome hoće li informatika "izbaciti” vjeronauk. Takve rasprave zaista nemaju utemeljenje ni u kakvom dokumentu ili ideji koja je implementirana u hrvatsko školstvo. Jednostavno, sve dok je na snazi, ugovor sa Svetom Stolicom obvezuje RH na posebniji status prvog među izbornim predmetima – vjeronauka. Ostali će morati u drugu smjenu, ili kako se već snađu.