NEDAVNO, bio sam na svadbi u Županji. U srcu Cvelferije. Mladoženja Šokac, kao i izabranica mu. Posljedično, i svatovi su 'šokački' trebali biti. Mada, bili su i sve ono što ti običaji danas podrazumijevaju pod terminom 'šokački'.

Uobičajeni protokol odredio je da u dvorani 'za sprovode i svadbe', za istim stolom, sjedim s rođakom Brankom i njegovom suprugom Zdravkom.

- Kako obitelj? - bilo je prvo što sam upitao rođaka i 'nevistu', misleći kako ću tijekom večeri doznati više o stanju Hrvata u 'balijskom vilajetu'.

- Molim? - mada nisam čuo, odgovor sam 'pročitao' s Brankovih usana.

- Kako obitelj? - malo glasnije ponovio sam pitanje.

Za razliku od njemačkog skladatelja i glazbenog kritičara, Ernsta Hoffmanna, koji je kazao: "Gdje prestaje govor, počinje muzika", mi bismo mogli reći kako u Hrvatskoj - kad počne muzika, zamre govor.

Po tko zna koji put, opet sam osjećao se kao relativno normalan čovjek u ludnici koju su od svatova napravili svirači. Unatoč činjenici da mladenka potječe iz ugledne slavonske glazbene obitelji, i ova kapela (hrv. muzika) bila je toliko glasna da u sali nitko s nikim nije mogao razgovarati.

Kao i ostali gosti, samo sam šutio i gledao te atentatore na uši svih nas kako se međusobno nadmeću glasnoćom neartikuliranih glasova - instrumentalnih i vokalnih.

Budući da "od dva različita mišljenja uvijek pobjeđuje ono glasnije" (Josef Čapek), 90 posto svatova proklinje svoje obrazovanje koje ih je propustilo naučiti čitati s usana, zbog čega jedni u druge gledaju kao idioti. I šute. I tako, najmanje, šest sati. Dok ne prođe 'prikazivanje'

.

Evo što kaže znanost

Da ne zanovijetam kao star čovjek potvrđuje znanost koja je o glasnoći kazala, bezmalo, sve.

Više od milijarde mladih preglasnom glazbom ugrožava svoj sluh – polovina njih svoj sluh izlaže prejakom zvuku putem slušalica, a oko 40 posto njih je prebučnoj glazbi izloženo u klubovima, barovima, na koncertima pa i na sportskim manifestacijama gdje glazba 'trešti' iz zvučnika.

Glazba u noćnim klubovima doseže razinu od 100 decibela, što odgovara buci pneumatske bušilice, a izloženost dulja od petnaestak minuta može ostaviti značajne posljedice po zdravlje. WHO naglašava kako gubitak sluha kod mladih osoba može ozbiljno ugroziti fizičko i mentalno zdravlje te smanjiti mogućnosti prilikom obrazovanja i pronalaženja zaposlenja. Viši dužnosnik WHO-a Etienne Krug upozorava kako je gubitak sluha nepovratan, stoga WHO savjetuje da se slušanje glasne glazbe putem slušalica ograniči na jedan sat dnevno.

Joyce Coffey, sredovječna žena iz američkog gradića Eppinga, uhićena je četiri puta u samo 26 sati. Čak tri uhićenja priskrbilo joj je preglasno puštanje pjesme "Highway to Hell" hard rock grupe AC/DC, a četvrto je zaradila gađajući nećaka tavom, prenosi Huffington Post. Policija je Joyce prošli tjedan, u utorak poslijepodne, prvo upozorila zbog preglasnog puštanja glazbe, no bez učinka – morali su se vratiti već nakon sat vremena, a ovaj su je put uhitili. Joyce je ponovno razgledala unutrašnjost policijskog auta nakon pet sati, a do večeri je uhićena i treći put, također zbog preglasne glazbe.

Evo što kaže Zakon o zaštiti od buke

Zakonu o zaštiti od buke - buka je svaki zvuk čiji nivo prekoračuje najviše dozvoljene nivoe propisane tim ili drugim zakonom s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

Nakon što smo predočili zakonsku definiciju što je to buka i što se smatra bukom postavlja se i pitanje kolika je razina buke u zatvorenim i otvorenim prostorima.

Nivo buka od akustičnih uređaja u zatvorenom prostoru dozvoljeno je pod uvjetima da: nivo buke ne prelazi  Leq 40 dB(A) za dana i Leq 30 dB(A) za noći.

Izuzetno, u diskotekama, nivo buke od korištenja akustičnih uređaja ne smije preći Leq 90 dB(A) u trajanju max četiri sata dnevno.

Za kršenje zakona o zaštiti buke, novčane kazne iznose od 5.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj pravne osobe odnosno ugostitelja.

Jačina buke

Ljudski govor je između 40 i 60 decibela; Buka veća od 80 decibela izaziva agresivno ponašanje; Buka iznad 130 decibela prelazi u osjet bola; Zvučnici na koncertima proizvode čak 120 decibela; Uzlijetanje aviona proizvodi 140 decibela.

S rastom buke raste i rizik srčanog udara. Dugotrajna izloženost buci iznad 60 decibela povećava rizik infarkta dva do tri puta.

U proteklih 20 godina oštećenja sluha u mladih su se udvostručila te ih ima pet posto kod mlađih od 18 godina. Danas 15 posto mladih ima veći stupanj oštećenja sluha u usporedbi s njihovim roditeljima, upozorava otorinolaringolog i audiolog, doc. dr. sc. Petar Drviš iz KBC-a Split komentirajući upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kako sve više mladih ima problema sa sluhom zbog preglasnog slušanja glazbe.

S druge strane, u starijih od 65 godina danas 30 posto ima poteškoća sa sluhom, što bi se uz trenutačne trendove među mladima moglo samo pogoršavati.

U otorinolaringološkim ambulantama sve se više javljaju mladi radi oštećenja sluha ili zbog šuma u uhu. Audiološkom obradom često se pokaže da imaju oštećenje u visokim frekvencijama, koje karakteristične za oštećenje sluha bukom - kaže dr. Drviš.

Dodaje kako popularnost prijenosnih audiouređaja, slušanje glasne glazbe, posjećivanje bučnih koncerata i multipleks kina sa zvučnim efektima, značajno povećavaju udio mladih koji imaju oštećenje sluha ili šum u uhu. Prema struci, dulje izlaganje buci iznad 80 decibela trajno oštećuje sluh.

- Sat vremena rock koncerta, ako je osoba preblizu zvučniku, može nepovratno oštetiti osjetne stanice unutarnjeg uha. Izlaganjem buci od 85 dB tijekom osam sati oštećuje sluh u istoj mjeri kao i izlaganje buci od 100 dB tijekom 15 minuta ili 110 dB tijekom dvije minute - pojašnjava audiolog. Ukratko, već i 15-ak minuta u klubu u kojem se glazba pušta zaista preglasno - a u većini klubova ona prelazi 100 decibela - može biti štetno kao da ste cijelo radno vrijeme izloženi zvuku pneumatskih bušilica u neposrednoj blizini.

Prema procjenama SZO-a, smatra se da već i buka iznad 60 decibela, ako je izloženost dugotrajna, može neizravno utjecati na važne životne funkcije te, među ostalim, izazvati ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje i znojenje, a moguće su i dugoročne reakcije kao što su nesanica, povišen krvni tlak, poremećaj apetita te pojava tjeskobe i depresije.

Ako je osoba trajno izložena povišenoj buci, može razviti simptome kroničnog umora te razviti bukom izazvanu neurozu. Neki od simptoma mogu se povući kada izloženost buci prestane, no oštećenje sluha najčešće je trajno.

- S obzirom na to da se slušne stanice unutarnjeg uha ne mogu obnavljati, kad jedanput nastupi zamjedbena nagluhost, nastaje trajno oštećenje sluha. Mogućnosti liječenja zamjedbene nagluhosti su ograničene, stoga je na prvome mjestu prevencija, odnosno izbjegavanje buke, posebno kod mladih - ističe dr. Petar Drviš.

Kad buka zaboli

Perilica rublja stvara buku od oko 40 decibela, a TV od 55 decibela. Prag bola ljudskog uha iznosi 140 decibela. Već kod buke iznad 130 decibela osjet sluha prelazi u osjet bola, kažu stručnjaci.

Istraživanje iz 2004., koje je obuhvatilo 4000 ljudi, pokazalo je da već dugotrajna izloženost buci iznad 60 decibela povećava rizik od infarkta dva, tri puta.

U studiji koju je proveo SZO dokazano je kako djeca koja žive u blizini velikih prometnica, aerodroma ili željezničkih postaja mnogo lošije rješavaju testove znanja iz jezika, slabije čitaju te teže pamte gradivo.

Za osobe normalnog sluha zbog lakše orijentacije koliko je to u decibelima uzet ćemo par primjera kako biste mogli znati o kojoj razini buke je riječ : (u decibelima sve)

0 – prag; 10 – disanje; 20 – šum lišća na povjetarcu; 30 – prazna kino dvorana; 40 – susjedstvo noću; 50 – tihi restoran; 60 – konverzacija dvije osobe; 70 – jak promet (početak opasne zone); 80 – jak usisivač (neugoda); 90-110 – rock koncert ; dugotrajna izloženost ošteti sluh); 120 – polijetanje elisnog aviona; 130 – teški mitraljez iz blizine; 140 – polijetanje mlažnjaka (prag boli); 150 i više – aerotunel ili lansirna rampa za rakete (gubitak sluha).

Pored toga što u nekim svatovima možete ostati bez sluh, ako ste imalo normalni, mogli bi se raspametiti od prinudnog sjedenja u 'ludnici' od zvukova.

Budući da postoje i komentatori koji članak neće niti pročitati, a komentirati će ne razlikujući raspravu o vrsti glazbe i njezinoj glasnoći, ponavljam: držim kako su sve vrste glazbe u ovdašnjim svatovima, uglavnom, preglasne.