ČAK i kad niste sigurni radi li se o infarktu, bolje je odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć nego čekati. Istraživanja pokazuju da su čekanju skloniji stariji i žene, a najčešći su razlozi neprepoznavanje simptoma, brkanje simptoma (poput boli u želucu, bolova u ramenu itd.) srčanog udara sa simptomima drugih bolesti, ne žele uznemiravati bližnje, piše živim.gloria.hr.

Najčešći znakovi srčanog udara su:

● neugoda u prsnom košu, koja može trajati više minuta ili dolaziti na mahove, osjeća se kao stiskanje, "ispunjenost”, neugodan pritisak;

● oštra ili tupa bol različitog intenziteta i trajanja (može trajati kratko, ali i satima), može se širiti i u druge dijelove tijela;

● bol i neugoda u donjoj čeljusti, u lijevoj, ali i u obje ruke, u leđima, vratu i trbuhu, osobito u "žličici”;

● zadihanost, osjećaj nedostatka zraka, kratki dah, nemogućnost udisanja, bol u prsnom košu;

● hladni znoj, mučnina, povraćanje, bljedilo, opća slabost;

● osjećaj lupanja srca i do 150 u minuti;

● iznenadna nemogućnost pokretanja ruku ili nogu, ili svih udova;

● iznenadan gubitak svijesti ili iznenadna oštra glavobolja;

● uznemirenost, osjećaj straha i bliske smrti. Osobe sa srčanom bolesti trebale bi pozvati pomoć ako im bol traje dulje od dvije minute. Osobe koje boluju od angine pektoris trebale bi pozvati pomoć ako bol ne prođe deset minuta nakon primjene nitroglicerina. Ako ste sami i mislite da imate srčani udar, ne oklijevajte, odmah zamolite nekoga da vas odveze u najbližu zdravstvenu ustanovu.

Što učiniti ako drugome treba pomoć?

Ako sumnjate da druga osoba ima srčani udar, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć. Ako ste daleko od zdravstvene ustanove, a imate vozilo, prevezite bolesnika do zdravstvene ustanove kako bi se izgubilo manje dragocjenog vremena.

Do vozila ga treba nositi, jer pacijent ne smije hodati. Ako je bolesnik pri svijesti i ne povraća, pokušajte ga smiriti.

Stavite ga u sjedeći položaj i neka ne radi ništa (npr. presvlači se, traži zdravstvenu iskaznicu i sl.). Ako imate, dajte mu usitnjenu tabletu acetilsalicilne kiseline od 300 mg (Andol, Aspirin) ili neka je sažvače. Druge lijekove nemojte mu davati, osim ako se osoba liječi od angine pektoris, tada treba uzeti nitroglicerin pod jezik. Imate li vozilo, odvezite bolesnika u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ako nemate, nazovite hitnu pomoć i dočekajte ih s bolesnikom.

Ako bolesnik povraća, prvo ga pridržite i pomozite mu da ne udahne povraćeni sadržaj, zatim postupite kao što je navedeno.

Ako bolesnik nije pri svijesti, provjerite diše li i radi li mu srce. Ako je odgovor pozitivan, postavite ga u stabilan bočni položaj. Nazovite hitnu pomoć i do njihova dolaska provjeravajte disanje i rad srca. Ako bolesnik nije pri svijesti, ne diše i srce mu ne radi, smjesta provedite postupak oživljavanja. Prvo mu oslobodite dišni put te počnite davati umjetno disanje i masažu srca (dva udaha; 30 pritisaka prsnog koša). Odmah pozovite hitnu pomoć. Oživljavanje će biti uspješnije počne li u prve četiri minute od trenutka prekida rada srca. Postupak provodite do uspostavljanja disanja i rada srca, odnosno do dolaska hitne pomoći.