SLAVONSKI BROD - Arterijska hipertenzija (AH) vodeći je uzrok pobola i smrti u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Broj smrti zbog povišenoga arterijskog tlaka porastao je tijekom proteklih 20-ak godina za oko dva milijuna godišnje, što je nekoliko puta više nego porast broja smrti zbog ostalih čimbenika rizika kao što su pretilost, hiperkolesterolemija ili povišene vrijednosti šećera u krvi, podatak je koji naglašava grupa hrvatskih liječnika i znanstvenika, sudionika projekta Epidemiologija arterijske hipertenzije i unos kuhinjske soli u Hrvatskoj (EH-UH 2). Navedeni rezultat objašnjavaju velikom prevalencijom arterijske hipertenzije u svim državama u kojima stanovnici žive zapadnjačkim, sjedalačkim načinom života, izloženosti stresu uz prekomjeran unos kuhinjske soli. Zbirno se može reći da su velika prevalencija i loša kontrola hipertenzije, čemu uveliko pridonose loše životne navike, razlozi zbog kojih je povišen arterijski tlak prvi čimbenik rizika bolesti i nesposobnosti/bolesti prilagođenim godinama života (engl. Disability-Adjusted Life Year, DALY). 

Prema podacima EH-UH 1 istraživanja, prevalencija AH-a iznosila je 37 posto, uz vrlo lošu kontrolu liječenja - oko 20 posto. Jedan od glavnih razloga velike prevalencije i loše kontrole prekomjeran je unos kuhinjske soli koji, prema rezultatima istraživanja, u Hrvatskoj iznosi više od 11 grama dnevno. Podaci su bili temelj za izradu Strateškoga plana Vlade RH za smanjivanje unosa kuhinjske soli. 

Zbog toga je proteklog vikenda u sklopu navedenog projekta, čiji je „cilj na uzorku stanovništva Republike Hrvatske od minimum 2000 ispitanika, saznati pravu prevalenciju arterijske hipertezije te njezine posljedice na bolesnike, odnosno, oštećenja organa-srca mozga bubrega, krvnih žila, kao i stjecanje uvida u unos količine kuhinjske soli kao najvećeg uzročnika povišenog arterijskog tlaka na koji se može djelovati, učinjen je pregled 200 ispitanika u našoj Županiji" kazao je prim. Ninoslav Leko dr.med, voditelj odjela nefrologije i dijalize u slavonskobrodskoj Općoj bolnici. 

Leko navodi kako je u ambulantama Obiteljske medicine Slavonski Kobaš te Bebrina pregledano 80 ispitanika dok je preko 120 ispitanika pregledano u prostorima Poliklinike Opće bolnice dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu.

„Ispitanici koji su bili voljni sudjelovati poslani su od timova obiteljske medicine te patronažnih sestara. Riječ je, naime, o tri do četiri sata dugim pregledima. Radi se vađenje krvi, uzimanje urina te se određuju specifični markeri, snima se EKG, mjeri arterijski tlak, ispituje krutost kvnih žila, težina, visina, indeks tjelesne težine, centralni venski tlak, ultrazvuk štitnjače, anketa…" navodi Leko, dodavši kako će svi nalazi biti dostavljeni ispitanicima. 

Naglašava kako su ovaj obimni posao radili „doktori i medicinske sestre brodske bolnice kao i liječnici obiteljske medicine koji su regrutirali ispitanike, a iz Osijeka te Zagreba došli su timovi koji ta mjerenja rade po cijeloj Hrvatskoj gdje je bilo profesora s medicinskih fakulteta, specijalizanata, studenata…ukupno 25 ljudi je radilo", kazao je brodski liječnik ne skrivajući zadovoljstvo zbog odlično obavljenog posla u Brodsko posavskoj županiji.

„S preko 200 ispitanika koji su pregledani i evidentirani naša je Županija daleko najbrojnija, a uspjeli smo taj veliki posao vrhunski organizirati zahvaljujući svima" kazao je. Samo ovdje je pregledano deset posto potrebnog uzorka, a kada bi se i u ostalim županijama potrudili na isti način, uzorak bi bio puno veći.

„Očito ovdje postoji i vrlo je visoko povjerenje prema liječnicima i osoblju u sistemu zdravstva", uvjeren je dr. Leko, zahvaljujući svim ispitanicima koji su došli i odvojili svoje vrijeme, liječnicima Obiteljske medicine koji su regrutirali ispitanike, patronažnim sestrama na odvojenom vremenu te sestrama i doktorima Odjela nefrologije i dijalize, brodskom dijelu priče u ovom velikom poslu. 

"Rezultati ovog projekta pokazat će pravu prevalenciju arterijske Hiprtenzije u hrvatskoj, njezine posljedice na zdravlje, što će onda biti baza podataka za pregovor sa zdravstvenom administracijom za slijedeće preventivne akcije kao i za druga liječenja posljedica arterijske hipertezije. Da bi se počeli pregovori trebaju nam brojke koje su stvarne a ne izmišljene. Obaveza nas liječnika je da upozorimo na veličinu problema a kad brojke budu gotove organizirati prevenciju te liječenje.Potrebno je i populaciju upoznati s bolesti, razviti svjesnost te kooperativnost bolesnika u liječenju" naglasio je dr. Leko.