SLAVONSKI BROD - Prije deset godina osnovana, slavonskobrodska Udruga „Vrapčići" za unaprjeđenje mentalnog zdravlja kao i za podršku aktivnom životu u zajednici te destigmatizaciji, nastavlja s aktivnostima koji bi mogli biti zanimljivi i većem broju Brođana.

Tako će, u sklopu obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja 2019., u slavonskobrodskom Savjetovalištu za mlade u Cesarčevoj 71, biti održano predavanje i tribina Dubravke Ergović Novonty, ugledne brodske psihijatrice, naslova „Prevencija suicida - je li moguća?".

O koliko se važnoj temi radi, dovoljno govore podatci Svjetske zdravstvene organizacije koji procjenjuju kako, diljem svijeta, više od osamsto tisuća ljudi godišnje izgubi život na ovaj način - što znači da svakih 40 sekundi jedna osoba u svijetu izvrši samoubojstvo.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je kako je u Hrvatskoj 2018. godine zabilježeno 679 takvih slučajeva, što znači kako je stopa samoubojstava 16,6 na sto tisuća ljudi. Od 1999. godine je prisutan trend pada samoubojstava , ali otprilike i dalje dvije osobe dnevno odluče oduzeti si život.

U 1985. godini je, primjerice, počinjeno 1.050 samoubojstava (stopa 21,5/100.000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1.153 slučajeva, stopa 24,1/100.000 i 1.156 slučajeva, stopa 24,2/100.000). Najmanje izvršenih samoubojstava je registrirano 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4)  te u razdoblju 2000. – 2017. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 635 slučajeva, stopa 15,4/100.000 2017. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava  muškaraca i žena se kretao u rasponu od 2,2 do 3,7:1. Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih je godina sve manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom; 2017. godine je udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio 13,5 %. - sve to pokazuju podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Najmanje suicida 2017. je godine zabilježeno na području Splitsko-dalmatinske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije. Trend je to koji se nastavlja jer su već godinama sjevernohrvatske županije značajno sklonije samoubojstvima. Kako piše Glas Podravine, stručnjaci teško nalaze egzaktne odgovore na pitanje zašto je to tako, ali može se čuti kako je stil života i reakcija na probleme jedan od uzroka. Dok se na jugu egzistencijalni životni problemi ne uzimaju previše tragično, na sjeveru se s njima teže nose. Što, u tom slučaju, bodri i tješi Slavonce, nažalost, još nitko nije otkrio.