SLAVONSKI BROD -U reformi zravstvenog sustava, od 1.rujna, jedna od novina je i način upućivanja pacijenata na specijalističke preglede, dijagnostičke pretrage, ambulantno liječenje... Liječnici opće medicine - u primarnoj zdravstvenoj zašti - dobili su značajniju ulogu i više posla - potpune obrade i praćenja stanja svih pacijenta, posebice ako je riječ o kroničnim bolesnicima.

Cilj reforme je rasterećenje bolnica, manje "šetanja" pacijenata, racionalizacija troškova i uštede

Cilj reforme je rasterećenje bolnica, manje "šetanja" pacijenata, racionalizacija troškova i uštede, jer će se, očekuju u HZZO-u, novim načinom rada smanjiti slanja na bespotrebne specijalističke preglede, lažna bolovanja, propisivanje skupih lijekova ...

Kad liječnik primarne zaštite procijeni da pacijenta treba uputiti specijalisti, internim bolničkim uputnicama, on će se upućivati na dalje pretrage bez vraćanja svom liječniku. Time bi se, vjeruju u HZZO-u, kod liječnika opće prakse trebalo osloboditi vrijeme za pacijente. No, još uvijek, čini se, liječnicima primarne zaštite treba više vremena.

„I do sad smo odlučivali treba li pacijenta uputiti specijalistu, no razlika je u tome što su, do sad, specijalisti naručivali pacijente na kontrole za pola godine, ili više, a sada o tome odlučujemo sami. To je naravno više odgovornosti, no nije i više posla oko pacijenta. Međutim, problem nastaje u privikavanju na novi način administriranja" kaže specijalista opće obiteljske medicine, Slavica Grgurević, koja i dalje dnevno pregleda između 70 i 80 pacijenata. U opremljenoj ordinaciji pacijent ovdje može provjeriti EKG, šećer, urin, tu je i mali spirometar, inhalator, tens, kisik, otoskop, rinoskop..

Pojašnjavajući opću zbrku s drugačijim uputnicama, Grgurević kaže kako je jedino ograničen broj tzv.skupih uputnica C1, (za one koji zbog akutne bolesti moraju brzo napraviti puno pretraga, a nisu za smještaj u bolnicu).

Trenutno ne postoji mogućnost doplate za skuplji lijek, a HZZO navodi kako će, do kraja rujna, riješiti pitanje propisivanja najjeftinijeg lijeka.

„Samo hitne stvari rješavam bolničkom uputnicom (B), inače probleme najčešće rješavam sa uputnicama A3, te 1 i 2, a tu su i stare uputnice za ambulantna liječenja i dnevne bolnice - kemoterapiju, skidanje madeža, fizikalnu terapiju..." nabraja liječnica. Dodaje kako su, prije dvije godine, dobili uputnice A, B, C, D, a, od 1.listopada ove godine, stižu opet nove. „To je teško sve pratiti, a događa se i neusklađenost s bolničim uputnicama. Treba nam vremena" kaže dr.Grgurević, koja ostaje u ordinaciji i dva sata nakon radnog vremena kako bi sve ažurirala.

Jedna od novina zdravstvene reforme je i propisivanje najjeftinijih lijekova, što kod pacijenata baš i nije naišlo na odobravanje. „To nema smisla, cijeli život plaćam osiguranje, a sad, kad sam ostario i razbolio se, mogu dobiti samo one najlošije lijekove.." kaže stariji muškarac, ne prihvaćajući objašnjenje kako je u pitanju potpuno isti lijek pod drugačijim nazivom.

Trenutno pak ne postoji mogućnost doplate za skuplji lijek, a HZZO navodi kako će, „do kraja rujna, riješiti pitanja propisivanja najjeftinijeg lijeka". U međuvremenu, radi se na usklađivanju s liječničkom komorom kako bi, od 1.listopada, krenula konačna primjena. Od tada će ih propisivati i dr.Slavica Grgurević. Izuzetaka će vjerojatno biti - za oko pet posto pacijenata koji su alergični ili imaju nuspojave - što će također biti regulirano, no prema obećanjima iz HZZO-a, pacijentima neće biti ništa uskraćeno.