SLAVONSKI BROD - Dovoljno je zaviriti u osnovnoškolski udžbenik da biste stekli dojam kako povijest, osim pobjednika, „pišu“ muškarci. Neki će samo zbog ratova reći „Nažaost“, uz pretpostavku da tih najdubljih društvenih potonuća ne bi bilo kad bi glavnu riječ imale one.

No gdje su zapravo bile žene svih tih desetjleća i stoljeća, za vrijeme ratova, znanstvenih otkrića, kriza, napretka i ostalih turbulentnih događaja, jesu li zaista bile „po strani“, pokušali su dokučiti pojedini znanstvenici iz Slavonskog Broda i još nekih gradova. Oni su danas, u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, saznanja do kojih su došli.

- Uloga žena u povijesti šira je tematika koja dosad nije naročito istraživana. Tek joj u novije vrijeme ova znanost posvećuj pažnju, kako bi se pokazalo da je žena, bez obzira što je u mnogim segmentima i često bila marginalizirana, uvijek igrala važnu ulogu u društvu. Nisu to bile, primjerice, samo vladarice, nego i supruge muških vladara, koje su utjecale na tijek povijesti „u tajnosti“. Ili u Crkvi, gdje se žene doduše nisu uspinjale visoko u hierarhiji, ali veliki broj svetica i redovnica te njihov znanstveni i humanitarni rad, pokazuju da je žena i u religij bila itekako bitna - razbio je „mit“ o ženinoj drugorazrednoj ulozi Miroslav Akmadža, predstojnik slavonskobroske Podružnice Hrvatskog instituta za povijest.

Upravo je spomenuta branša, sestrinstvo, koju i danas običavamo smatrati „ženskom“, bila tema koju je istraživao Željko Dugac, znanstveni savjetnik u HAZU-ovu Odsjeku za filozofiju znanosti.

- „Sestre pomoćnice“ ili, kako ih mi danas zovemo, medicinske sestre, između dva svjetska rata imale su i ulogu socijalnih radnica jer to zanimanje tada nije bilo zasebno. Ovo je razdoblje važno i jer je 1921. otvorena, u Zagrebu, i prva hrvatska škola za „sestre pomoćnice“. Od tada do danas u toj je struci ostvaren ogroman napredak, pa su, između ostalog, sestre rasterećene izdvajanjem socijalnog rada kao zasebnog zanimanja. I za njega je, početkom 50-ih, također otvorena škola.

Poznato je da medicinsku sestru, kao i bilo koju drugu radnicu koja je udana i/ili ima djecu, velik i važan posao čeka i nakon redovnog radnog vremena.

- Moja je tema redefiniranje braka od kraja 19. do kraja narednog stoljeća. Naime, po završetku Prvog svjetskog rata, pojavila se određena kriza braka jer su žene smatrale da to više nije temeljna jedinica društva. Isto tako, žene su postale brojnije  u populaciji, pa je tako, primjerice, u Zagrebu u tom razdoblju bilo čak 15 tisuća žena više u odnosu na muškarce, koje onda nisu mogle pronaći partnera, što se tada smatralo velikim problemom - kazala je Ana Rajković Pejić, znanstvena suradnica na Hrvatskom institutu za povijest u Slavonskom Brodu, dodavši da očekivanja za ženu danas nisu ništa manja nego prije.

- Rekla bih da je žena i danas trostruko opterećena: ona je majka, supruga i radnica, te se od nje očekuje da bude uspješna na sva tri „fronta“. Taj se teret uloga samo povećava.

Statistike su, unatoč nesumnjivu napretku po pitanju ženskih prava, i dalje „na strani“ muškaraca: žene su potplaćenije, teže napreduju, njihova je obiteljska uloga naglašenija i sl.

- Zapadna društva, gdje ubrajam i naše, ipak su znatno napredovala. Mi iz znanosti, mogli bismo reći da žene  čak i domniraju. Slično je i u medicini, školstvu i još nekim djelatnostima, a i u drugima su sve više zastupljene. S druge strane, istina je da su u nekima „nevidljive“, npr. u gospodarstvu i poduzetništvu, i tu bi svakako situaciju trebealo mijenjati. - sugerirao je Akmadža da stvari s ravnopravnošću spolova i nisu tako loše kako neki tvrde, te opstimistično predvidio da će u budućnosti rodni „balans“ biti potpuno ostvaren.  

Uloga žene u braku i zdravstveno-socijalnom sustavu samo su neke od niza tema o kojima će danas biti riječi.

- Cilj je kolokvija predstaviti različite uloge žena u društvu, od srednjeg vijeka do kraja 20. stoljeća. One su bile građanke, plemkinje, sluškinje, političarke, radnice, kriminalke… Zato smo nastojali okupiti što više znanstvenika koji su se tim temama bavili i mislim da smo u tome uspjeli. Doveli smo, rekla bih, najrelevantnije stručnjake za ta pitanja - objasnila je Rajković Pejić što se krije iza znanstvenog kolokvija pod nazivom „Isti rod, različite sudbine“, a njen kolega s Instituta da ova istraživanja i predavanja nemaju samo „školsku“, obrazovnu svrhu.

- Osvješćivanjem o važnosti i ulogama žene u prošlosti, slavonskobrodska Podružnica želi istaknuti da žene tu važnost imaju i danas te dati svoj doprinost njihovoj afirmaciji u društvu općenito - bio je „feministički“ nastrojen Akmadža.